ZAGREB - Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović izrazio je u nedjelju u Jasenovcu najdublje žaljenje zbog svih žrtva ustaškog logora u Jasenovcu i svih drugih logora.
Na obilježavanju 65. godišnjica proboja logoraša koji su 22. aprila pokušali da pobjegnu iz ustaškog logora u Jasenovcu, Josipović je istakao da nijedan zločin ne smije da bude pravdan drugim zločinom.
"Zločin je zločin bez obzira na to ko ga je počinio. Zločin je uvjek zločin, ne smije da se koristi u političke svrhe, za raspirivanje novih zala", poručio je hrvatski predsjednik.
Istakao je da se o "Jasenovcu puno zna, ali da se ne pamti dovoljno koliko je nevinih ovde stradalo".
"Istoriju, ni onu dalju, niti onu bližu, ne možemo da promenimo, ali se s njom moramo suočiti i prihvatiti istinu i onda kada ona govori o našim pobjedama i uspjesima, ali i onda kada ukazuje na greške i zlo koje smo učinili drugima", rekao je Josipović.
Naveo je da to može da bude bolan proces u kojem moraju da učestvuju svi koje žele dobro narodu. Ukazao je i na potrebu vaspitanja mladih u duhu tolerancije.
Premijerka Jadranka Kosor izrazila je najdublju počast žrtvama koncentracionog logora Jasenovac.
"Snažno osuđujemo zločine protiv nevinih. Zlo se ne smije zaboraviti, mržnja nas ne sme zaraziti", istakla je hrvatska premijerka u Jasenovcu.
Navela je i da se klanja svima onima koji su na ovom strašnom mestu ubijeni isključivo zbog svoje nacionalnosti, vjere ili hrabrosti da se odupru fašizmu.
Dodala je da se hrvatski narod "zlu nacizma i fašizma suprotstavio boreći se za slobodu i mir".
"Slobodna, demokratska i nezavisna Hrvatska stvorena je na temeljima antifašizma na čemu želi da gradi i evropsku budućnost", naglasla je Kosor, ocjenivši da su opasni pokušaji relativizacije antifašizma.
Odlučno odbacujem pokušaj da se kompromituje antifašistički pokret u Hrvatskoj pod izgovorom da su zločini počinjeni na svim stranama, naglasila je premijerka.
Bivši predsednik Hrvatske i počasni predsednik Savjeta antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Stjepan Mesić izjavio je da je dužnost svih da se žrtvama nacifašizma osigura trajni spomen u Jasenovcu, ali i u celoj Hrvatskoj.
Upozorivši da se antifašistička borba ne sme dovoditi u pitanje, Mesić je naveo da se u javnosti plasiraju poluistine i laži o antifašističkoj borbi kao zločinačkoj.
Obećao je prisutnima da će se i ubuduće redovno pojavljivati na komemoraciji u Jasenovcu.
Predstavnik preživelih logoraša Refik Piskavica u svom govoru je naglasio da je "istorijska istina da su za pobedu nad fašistima zaslužni partizani i drug Tito". Naveo je i da žrtve u Jasenovcu nisu krive za žrtve Blajburga, dodavši da bez antifašista ne bi bilo današnje samostalne Hrvatske.
Komemoraciji žrtvama ustaškog logora smrti Jasenovac prisustvovali su i potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks i nekoliko ministara u Vladi, kao i predstavnici vjerskih zajednica.
Okupljeni građani izviždali su premijerku i njene ministre, dok su gromoglasnim pljeskom ispratili pojavljivanje i govore sadašnjeg i bivšeg predsednika Ive Josipovića i Stjepana Mesića.
Na dan proboja u logoru su bila 1073 logoraša. Njih 600 krenulo je u proboj, a samo 91 logoraš je preživeo i došao do slobode.
Peostalih 473 logoraša, koji zbog nemoći i bolesti nisu učestvovali u proboju ubijeni su i spaljeni zajedno s logorskim objektima. Istog dana, 22. aprila 1945. godine počeo je proboj zatvorenika Kožare, djela logora u samom mjestu Jasenovac. Od njih 167 proboj je preživelo 11 logoraša.
Oko ukupnog broja žrtava u logoru Jasenovac i dalje se vode polemike, pa broj ubijenih varira od 50.000 do čak milion žrtava.