BEOGRAD - Hrvatska je danas od Međunarodnog suda pravde u Hagu zataržila da kao neosnovanu odbaci kontratužbu Srbije da su hrvatske vlasti i vojne snage počinile genocid nad Srbima iz Kninske krajine tokom i nakon operacije "Oluja", čime je i okončana jednomjesečna rasprava o međusobnim tužbama za genocid tokom rata od 1991. do 1995. godine.
U završnom obraćanju sudijama, glavni zastupnik Hrvatske Vesne Crnić-Grotić naglasila je da je srpska kontratužba neosnovana i "u činjenicama i u pravu", te da kao takva treba da bude odbačena.
Zastupnik Hrvatske Kir Starmer zaključio je da ni transkripti razgovora predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana sa generalom Antom Gotovinom i drugim hrvatskim generalima uoči "Oluje" 1995. godine, ni događaji koji su uslijedili tokom operacije "ne dokazuju postojanje genocidne namjere" hrvatskih vlasti i snaga da unište krajiške Srbe, prenose beogradski mediji.
Hrvatska je 21. marta tokom rasprave pozvala Međunarodni sud pravde da Srbiju osudi za genocid nad hrvatskim stanovništvom tokom rata 1991. i obaveže je da nadoknadi pričinjenu ratnu štetu.
Hrvatski pravni tim zatražio je da sud Srbiji naloži i da sudi svima koji su počinili "genocidne" zločine u Hrvatskoj, te da pruži informacije o 865 osoba koje se još vode kao nestale i da vrati oko 25.000 kulturnih i istorijskih predmeta oduzetih tokom ratnih sukoba.
Sedam dana kasnije, 28. marta, Srbija je od najvišeg suda UN zatražila da utvrdi da je Hrvatska tokom operacije "Oluja" u ljeto 1995 počinila genocid nad Srbima iz Kninske krajine.
Istovremeno, pravni zastupnici Srbije su od najvišeg suda UN zatražili da se proglasi nenadležnim za tužbu Hrvatske protiv vlasti u Beogradu zbog genocida navodno počinjenog nad Hrvatima 1991. godine, zato što u to vrijeme Srbija još nije zvanično postojala kao suverena država.
Alternativno, Srbija je zatražila da optužba Hrvatske bude odbačena kao neosnovana.
Srbija je zahtijevala od Suda i da utvrdi da je Hrvatska prekršila Međunarodnu konvenciju o genocidu i time što još nije kaznila počinioce najtežeg krivičnog djela, te od sudija zatražila da založe svoj autoritet i utiču na zvanični Zagreb da prestane da slavi "Oluju" kao državni praznik i
"Dan pobjede i domovinske zahvalnosti".
Glavna usmena rasprava u sporu Hrvatske i Srbije počela je 3. marta u Hagu.
Rok za presudu tog najvišeg suda UN ne postoji, ali se očekuje da bi mogla biti donijeta krajem ove ili početkom sljedeće godine.