ZAGREB - Ustaški zločini nisu se desili slučajno niti su bili izazvani, već su rezultat dugotrajnog planiranja, a od 18.627 Zagrepčana ubijenih od 1941. do 1945. ustaše su nekoliko hiljada strijeljale na području današnjeg parka Dotrščina.
To je rečeno na okruglom stolu "Zaboravljena istorija Zagreba: Spomen-park Dotrščina i savremeno bilježenje sjećanja u javnom prostoru", koji je organizovala nevladina organizacije Dokumenta.
Voditeljka Dokumente Vesna Teršelič naglasila je da se akcija stvaranja kulture sjećanja vodi zajedno s predstavnicima antifašističkih boraca Srba, izrazivši očekivanje da će nakon što je početkom 90-ih uništeno 3.000 spomenika antifašizmu, dio njih biti obnovljen.
"Inicijativom želimo podsjetiti na zaboravljenu istoriju Zagreba i na stradanja velikog broja ljudi u ovom najvećem zagrebačkom gradskom parku", rekla je.
Po riječima istoričara Ive Goldštajna, ustaše s Pavelićem na čelu su od početka 30-ih planirali terorizam, radikalne mjere i istrebljenje svih koji su označili kao neprijatelje Hrvata.
Od podmetanja bombi po javnim mjestima prije Drugog svjetskog rata, oni su već nekoliko dana nakon proglašenja NDH pozvali sve Srbe i druge nepodobne elemente da se isele iz Zagreba, a dva dana kasnije donijeli akt o zaštiti hrvatskog naroda koji su slijedili rasni zakoni i brojne antisrpske i antijevrejske mjere, među kojima i prisilno iseljavanja i pljaćka imovine, podsjetio je Goldštajn.
Osim što se ljudi hapse i tjeraju u logore, od maja 1941. počinju likvidacije na lokacijama kao što su Dotrščina, Rakov Potok ili Maksimir koje se do 1943 vrše strijeljanjem, a od jeseni 1943. javnim vješanjem.
Ubijani su ljudi svih nacionalnosti, a po podacima prva žrtva Dotrščine je Srbin Dušan Zelembaba koji je zbog navodne pucnjave strijeljan 30. maja 1941. rekao je Goldštajn, ističući da brojke žrtava nisu do kraja utvrđene i provjerene. "Ali od broja žrtava, bitnije je sjetiti se zločina samog i ne dozvoliti dase zaboravi ili negira", rekao je.
Nataša Mataušić, savjetnica Hrvatskog istorijskog muzeja u Zagrebu i autorka izložbe o piscima i publicistima ubijenim u Dotrrščini postavljanom na glavnom gradskom trgu, govorila je o žrtvama tog gubilišta na sjeveroistoku Zagreba i o stanju spomenika koji su početkom 90-ih devastirani.
Saša Šimpraga, autor Virtualnog muzeja Dotrščina, predstavljanog internet stranicom na kojoj su podaci o samoj lokaciji, kao i imena žrtava za koje postoji potvrda da su tamo ubijene, govorio je o akciji kojom će se uz komemoraciju sutra, na Svjetski dan mira, obilježiti žrtve stradanja nacističkog i ustaškog terora. On je najavio i ponovno pokretanja akcije za promjenu imena ulice koja vodi do Dotrščina, a koja je nazvana po bivšem ministru odbrane Gojku Šušku koji je, kako je rekao, u najmanju ruku bio ušsaki simpazizer". Prošlu akciju osptruisale su gradske vlasti, veteranska udruženja, ali i gradski SDP, rekao je Šimpraga.
Komemoracija i akcija kojom će se sa 7.000 bijelih vrpci privezanih na isto toliko stabala u parku podsjetiti na broj stradalih kojim se barata u javnosti održaće se sutra povodom Svjetskog dana mira.