ZAGREB - Na suđenju za ratne zločine u logoru Kerestinec kod Zagreba bivši komandant logora Stjepan Klarić i još četvorica njemu potčinjenih hrvatskih vojnika Dražen Pavlović, Viktor Ivančin, Željko Živec i Goran Štrukelj odbacili su danas optužbe za mučenje 34 ratna zarobljenika od decembra 1991. do maja 1992. godine.
Pred zagrebačkim Županijskim sudom optužena petorka svoju krivicu je negirala nakon čitanja optužnice kojom se terete za najstrašnija psihička i fizička mučenja pripadnika JNA, ali i srpskih civila koji su uglavnom hapšeni u okolini Siska i Zagreba.
Prema optužnici mučenja i maltretiranja su počinjala u tadašnjem vojnom zatvoru u Gajevoj ulici u Zagrebu gdje je sada sjedište državnog tužilaštva. Žrtve su odvođene u bivšu raketnu bazu JNA u Kerestincu sarkastično nazvanu Konačište za ratne zarobljenike gdje su prebijani, mučeni elektrošokovima, ali i prisiljavani na skidanje i seksualno zlostavljani.
Tome je bilo podvrgnuto i desetak žena. Jedna od njih u logor je dovedena trudna, ali je od posljedica mučenja pobacila.
Klarić je svojim potčinjenima dozvoljavao mučenja i maltretiranje zarobljenika, a navodno je i sam u njima učestvovao. Optuženi se osim za mučenja i maltretiranja terete i da nisu ništa preduzeli kako bi spriječili iživljavanja nad zatvorenicima.
Sud će prije donošenja presude neposredno ispitati oko 80 svjedoka, najvećim djelom žrtava, od kojih će neki biti ispitani videolinkom iz Srbije, gdje žive od rata. Na sudu bi trebalo da se pojave i neki bivši hrvatski zvaničnici kao što su bivši šef vojne policije Mate Laušić i šef nekadašnje vojne obavještajne službe Sigurnosno-izveštajna služba (SIS)
Josip Perković.
Petorica optuženih uhapšani su krajem novembra 2010. Mediji su tada pisali da je rad na slučaju počeo nakon prijave bivšeg pripadnika JNA koji je za ratni zločin optužio nepoznate počinioce.
Sudsko veće kojim predsjedava sudija Marijana Garca nije prihvatilo predlog odbrane da se ukine pritvor svim optuženima, osim Štrukelja koji je na slobodi.
Suđenje se nastavlja 16. maja ispitivanjem prvih žrtava logora u Kerestincu.