Ex -Yu

Optužnica protiv crvenih beretki zbog pobune u novembru 2001.

Optužnica protiv crvenih beretki zbog pobune u novembru 2001.
Optužnica protiv crvenih beretki zbog pobune u novembru 2001.
RTS

BEOGRAD - Tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo je optužnicu protiv osmorice bivših pripadnika JSO zbog organizovanja oružane pobune "crvenih beretki" u novembru 2001. godine.

Akcija hapšenja pripadnika JSO, za koje se sumnja da su učestvovali u organizovanju pobune "crvenih beretki", novembra 2001. godine, započeta je 20. septembra 2011. godine.

Najprije su privedeni su nekadašnji pomoćnik komandanta JSO zadužen za kontraobavještajni sektor, docnije pripadnik BIA Veselin Lečić (51), pripadnik Žandarmerije Mića Petraković (39) i žandarm iz Protivterorističke jedinice Vladimir Potić (37).

Posljednji iz grupe osumnjičenih, nekadašnji pripadnik JSO, Dragiša Radić uhapšen je 29. septembra.

Ulemek, Jovanović i Maričić nalaze se u požarevačkom zatvoru, gdje izdržavaju višedecenijske kazne zatvora zvog ubistva premijera Đinđića i drugih zločina.

Pobuna pripadnika JSO praktično je počela 8. novembra 2001. godine, odnosno neposredno poslije hapšenja braće Nenada i Predraga Banovića, koje je Haški sud optužio za ratne zločine počinjene u logoru Keraterm.

Njih su "crvene beretke" uhapsile na pijaci u Obrenovcu, a iste večeri prebačeni su u pritvor u Sheveningenu.

Dan kasnije, "crvene beretke" otkazale su poslušnost Resoru državne bezbjednosti, a većina pripadnika te jedinice povukla se sa radnih mjesta. Kasnije tog dana, pripadnici JSO-a održali su konferenciju za novinare, na kojoj su iznijeli svoje zahtjeve, uključujući zahtjev za smjenu tadašnjeg ministra policije Dušana Mihajlovića i donošenje zakona o saradnji sa Haškim tribunalom.

Tokom pobune "crvene beretke" blokirale su autoput kod Centra "Sava", u vrijeme kad je Milorad Ulemek Legija trebalo da se pojavi pred Okružnim sudom kao svjedok u predmetu "Ibarska magistrala".

Dušan Mihajlović je, navodno, čak i pisano ponudio ostavku, koju je vlada Zorana Đinđića odbacila. U kasnijem razvoju situacije, ostavke su podnijela dvojica najviših zvaničnika RDB-a, načelnik Goran Petrović i njegov Zoran Mijatović.

Premijer Đinđić, koji je vijest o pobuni saznao tokom posjete Americi, odmah po povratku sazvao je sastanak kojem su prisustvovali Mihajlović, Petrović, Žarko Korać i tadašnji načelnik Resora javne bezbjednosti Sreten Lukić.

Poslije sastanka, Đinđić i Čedomir Jovanović otišli su na pregovore u sjedište JSO-a u Kuli. Đinđić nije pristao da udovolji zahtjevu da smjeni ministra policije.

Na čelo Resora državne bezbjednosti, dva dana prije kraja pobune, imenovani su Andreja Savić i Milorad Bracanović, koga je Specijalni sud u Beogradu, kasnije osudio na dvije godine zatvora zbog neprijavljivanja pripreme ubistava Ivana Stambolića i Vuka Draškovića. Zbog neprijavljivanja izvršioca tih djela, osuđen je na još dvije godine zatvora.

Andreja Savić i Sreten Lukić 17. novembra dolaze u Kulu, čime je stavljena tačka na pobunu "crvenih beretki".

Najčitanije