ZAGREB - Optužnice za ratne zločine i genocid nad Srbima na području Vukovara, na čijem spisku je oko 40 imena, među kojima i Vladimir Šeks, Branimir Glavaš i Tomislav Merčep, koje je Srbija dostavila Hrvatskoj, stavljene su fioku i hrvatsko Ministarstvo pravde po njima neće postupati.
Prema pisanju zagrebačkog "Vjesnika", pravna procedura pokrenuta je samo za Ivana Vekića zato što je optužnica protiv njega podignuta u Opštinskom sudu u Osijeku.
U Ministarstvu su u međuvremenu zaključili da su najnovije optužnice iz Srbije takve da po njima ne treba postupati, pa su, kako se navodi, stornirana sva daljnja postupanja u vezi s optužnicama za rukovodioce kriznih štabova u Slavoniji - Šeksa, Glavaša i Merčepa, jer su u Ministarstvu ocijenili da je Srbija podigla optužnice iz dnevnopolitičkih razloga, a ne zbog rasvjetljavanja eventualnih ratnih zločina.
Uz to, stav Ministarstva je, kako se navodi, da je neprihvatljivo da Srbija podiže optužnice za ono što se dogodilo na teritoriji Hrvatske, "pogotovo kad se zna da je rat na području bivše Jugoslavije pokrenula politička i vojna mašinerija bišeg srpskog i jugoslovenskog predsjednika Slbobodana MIloševića".
Činjenica je, kako se dodaje, da stavovi hrvatskog ministarstva ničim ne obavezuju Srbiju niti je mogu spriječiti da preduzima daljnje pravne radnje što se tiče optužnica koje su uzburkale političke vode u Hrvatskoj, piše list.
"Vjesnik" navodi da je za optuženike nejneugodine raspisivanje potjernice, jer je pitanje hoće li im zaprijetiti hapšenje u nekoj stranoj državi.
U Ministarstvu pravde Hrvatske tvrde da bi optužene osobe imale razloga za strahovanje od hapšenja samo ako bi putovali u Srbiju, ali ne i u neku drugu državu.
Naime, od prije desetak meseci, kako se navodi, važi pravilo da međunarodna Interpolova potjernica ne može biti raspisana ako se sa tim ne saglasi i država o čijem je državljaninu riječ.
U konkretnom slučaju, Hrvatska neće dati saglasnost Interpolu za raspisivanje potjernice protiv tih optuženika, pa nema velike opasnosti od njihovog hapšenja u nekoj stranoj državi u kojoj bi se našli, navodi list i dodaje da je druga stvar ako bi oni rizikovali, pa otputovali u Srbiju.
To je, ukazuje se, bio slučaj s Veljkom Marićem, koji je u uhapšen u Srbiji, dok je kako se navodi, Tihomir Purda uhapšen na osnovu međunarodne potjernice, ali još iz 2007. godine, kad nije bila potrebna saglasnost domicilne države.
Ipak, list upozorava da optuženima ne bi savjetovao da putuju u inostranstvo jer stvari oko toga nisu u potpunosti raščišćene.
Na kraju, čini se da bi odlučujuću riječ o cijelom problemu optužnica za ratne zločine vlasti u Srbiji protiv hrvatskih državljana, ipak, mogla dati politika na najvišem nivou obje države, piše list.