Ex -Yu

Ostale su ulice s Titovim imenom

Ostale su ulice s Titovim imenom
Ostale su ulice s Titovim imenom
Agencije

BEOGRAD - Od smrti predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita prošlo je 30 godina, ali sjećanje na njega još je prisutno u prigradskim naseljima u Beogradu, kao i u drugim gradovima u Srbiji jer u njima postoje ulice sa njegovim imenom.

I u samom centru Beograda jedna od glavnih saobraćajnica u gradu, koja povezuje Terazije i Slaviju, od 1947. godine nosila je ime maršala Tita, da bi 1992. godine bila preimenovana u Srpskih vladara.

"Iste godine Maršalovoj ulici u Zemunu promenjeno je ime u Glavna", rekla je urednica monografije "Ulice i trgovi Beograda" Ljubica Ćorović.

Današnja Vojvođanska ulica na Novom Beogradu nosila je Titovo ime od 1948. do 1955. godine, Ulica majora Zorana Radisavljevića u Zemunu tek 2004. godine prestala da bude Titova, a Ulica Branka Živkovića u Batajnici sve do 2008. godine nosila je naziv Titogradska.

Prigradska naselja Železnik, Boleč, Leštane, Umčar, Brestovik, Zaklopača, Meljak, Boljevac, Dobanovci, Jakovo, Surčin i Višnjica i dalje imaju ulice sa imenom maršala Tita i to su uglavnom veće, glavne ulice u naseljima, rečeno je u mjesnim zajednicama ovih naselja. Veliki broj ulica koje nose ime doživotnog predsjednika bivše Jugoslavije i danas se nalazi u vojvođanskim gradovima poput Bečeja, Bačke Topole, Vrbasa, Kanjiže i Subotice. U opštini Kula ne bi se moglo zaključiti da Josip Broz nije više živ jer centralne ulice svih sedam naselja u tom mjestu nose njegovo ime, dok se zgrada Skupštine opštine Kula nalazi u Lenjinovoj ulici.

Za vrijeme SFRJ gradovi su se takmičili ko će dobiti pridjev "Titov" i uglavnom su to bili gradovi povezani sa nekom od bitaka koje su vođene za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Jedan od prvih gradova koji je 1946. godine dobio pridjev "Titov" su Užice, i nosio ga je sve do 1992. godine, da bi kasnije i ulica sa njegovim imenom u ovom gradu promijenjena u Dimitrija Tucovića. Ostala je samo pjesma "Sa Ovčara i Kablara čobanica progovara, druže Tito, kad ćeš doći u Užice i dovesti jedinice... " da podsjeća na to vrijeme.

U Srbiji nekada je i Vrbas bio Titov i to od 1983. do 1992. godine, a Kosovska Mitrovica dobila je ime Tita 1981. i tako se zvala do 1990. godine. Današnja Podgorica, glavni grad Crne Gore, zvao se Titograd sve do 1992. godine, a u ovoj bivšoj jugoslovenskoj republici i dalje postoje ulice maršala Tita u crnogorskom glavnom gradu, Baru i Ulcinju.

Raspad SFRJ doprinio je da i gradovi u ostalim republikama izbrišu Titovo ime iz svojih naziva. Drvar u Bosni i Hercegovini 10 godina je bio Titov, a Titov Veles u Makedoniji tako se zvao od 1946. do 1992. godine. U Hrvatskoj je mjesto Korenica pune 52 godine imalo naziv Titova sve do 1997. godine, a Velenje u Sloveniji bilo je Titovo 10 godina.

U Ljubljani, glavnom gradu Slovenije, gdje je prije 4. maja 1980. godine Tito i preminuo, glavna ulica sa njegovim imenom ukinuta je 1991, ali jedna mala okretnica na ulazu u grad dobila je ime maršala Tita prošle godine. 

Koliko je maršal bio popularan svjedoče ulice sa njegovim imenom u gradovima Nju Delhi i Jodhpur u Indiji, zatim Trg Josipa Broza u Moskvi i ulice u gradovima Limasol i Dal na Kipru.

Tito je uzdizan u visine, pa je po njemu ime dobio i asteroid 1550, koji je 29. novembra 1937. godine otkrio čuveni srpski astronom Milorad B. Protić.

Božović: Kult zaborava                     

Sociolog kulture Ratko Božović ocijenio je, povodom 30 godina od smrti Josipa Broza Tita, da je u srpskom narodu dominantna "kultura zaborava" i da su građani brzo nakon njegove smrti zaboravili kult ličnosti i harizmu koju je imao. "Sećanje na Tita i razumevanje šta je on predstavljao za SFRJ i njene građane ne može se vratiti. Nisam siguran da današnje generacije uopšte znaju ko je on bio, pa ga zato ne mogu ni voleti", kazao je Božović.

Srbi su podanici i uvijek traže Boga                     

Prema Božovićevim riječima, Tito je imao "plodno tlo da razvije harizmu i postane autokratski vođa jer su Srbi podanici i uvek traže Boga, bio on na zemlji ili na nebu". "Tito je imao harizmu, bio je onaj kome se verovalo, Evropa i svet su priznavali relevantnost Jugoslavije u to vreme", ocijenio je.

On je rekao da je Josip Broz napravio veliku grešku jer nije naučio političku elitu koja ga je naslijedila kako se vlada.

Najčitanije