ZAGREB – Memorandumom o saglasnosti Hrvatske i Slovenije o rješavanju pitanja LjUbljanske banke otklonjene su prepreke za početak ratifikacije pristupnog ugovora Hrvatske s EU, prve su reakcije hrvatske javnosti i medija.
Na osnovu tog dokumenta, koji su u Mokricama u Sloveniji potpisali premijeri Slovenije i Hrvatske, Janez Janša i Zoran Milanović, problem štednje hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci rješavaće se u okviru sukcesije, a slovenačka vlada će odmah u parlamentu pokrenuti postupak ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora koji bi trebao biti završan do kraja ovog mjeseca.
Rješenje za pitanje prenijete štednje Ljubljanske banke biće, naime, prenijeto u Bazel pred Banku za međunarodna poravnanja (BIS) u Bazelu.
Hrvatska vlada obezbijediće da se tužbe hrvatskih banaka o prenijetoj štednji stave u zastoj, ali ne i da se opozivaju ili poništavaju, kao i da se ne pokreću novi sudski ili drugi postupci u vezi s prenijetom deviznom štednjom
Dvojici premijera čestitao je predsjednik Evropskog savjeta Herman Van Rompej (Rompuy), dok su predsjednici Hrvatske i Slovenije, Ivo Josipović i Borut Pahor, objavili zajedničku izjavu oko potpisivanja u kojoj su ponovili uvjerenje kako je time omogućena ratifikacija ugovora Hrvatske i najavili prvu Pahorovu zvaničnu posjetu Zagrebu, neposredno nakon ratifikacije pristupnog ugovora Hrvatske u EU u slovenačkom parlamentu.
Ipak, iz redova opozicije, analitičara i javnosti stižu kritike.
Advokat hrvatskih štedisa Ljubljanske banke Milivoj Žugić smatra da vlasnici stare neprenete štednje gube, jer je Hrvatska pregovarala samo o potencijalnom rješenju za 260 miliona evra isplaćenih građanima koji su prenijeli štednju.
Vlasnicima neprenete štednje, kojih je oko 130.000 i koji od Ljubljanske banke potražuju preko 160 miliona evra pozicija je otežana jer su, kako je rekao, ostavljeni na milost i nemilost da pokušaju u dugotrajnim sudskim postupcima, pokušaju ishoditi pravosnažnu sudsku presudu i onda se pokušati namiriti iz imovine za koju se ne zna da li postoji.
Žugić je medije upozorio i na opasnost koja se krije iza pristanka na stavljanje sudskih postupaka u mirovanje.
"Postupci mogu mirovati najviše četiri mjeseca i ako u tom roku ni jedna od strana ne izrazi želju da se postupak nastavi, po sili zakona uzima se da je tužba povučena. Novu će biti teško podignuti, jer se Ljubljanska banka odmah može pozvati na zastarijevanje", rekao je on i dodao da se nakon 1. aprila po novom zakonu o parničkom postupku potpuno ukida institut mirovanja.
Politički analitičar Davor Đenero (Gjenero) ranije je za Tanjug izjavio da su oni koji napadaju hrvatske vlasti zbog navodne popustljivosti evroskeptici kojime se ne sviđa činjenica što Hrvatska 1. jula ulazi u EU.
Bitne su kritike s pozicije zaštite prava dijela građana koji nisu prenijeli štednju iz Ljubljanske banke u hrvatske banke jer oni nisu nimalo bliže rješenju, rekao je on.
"Svi zagovornici pristupanja Hrvatske EU svjesni su da bi kašnjenje zbog kasnijeg ulaska u Uniju značilo gubitak 600 miliona evra koja su rezervisana za Hrvatsku u drugoj polovini ove godine i koja bi, ako se ne iskoriste do 1. januara 2014., bila izgubljena.
Zato je Hrvatska morala nešto popustiti u istjerivanju 260 miliona evra kako bi zaštitila 600 miliona evra", rekao je i dodao da u pregovorima Hrvatske i Slovenije u slučaju prenijete štednje ništa nije konačno.