BEOGRAD - Ministar kulture Srbije Predrag Marković otkrio je danas u Beogradu spomen-ploču reditelju i knjiženiku Živojinu Pavloviću.
Spomen ploča okrivena je na ulazu u zgradu u kojoj je Pavlović živio, u ulici Majke Jevrosime 39.
"Živojin Pavlović je živio u doba koje je bilo tako sivo da je on morao da ga u svojim filmovima i knjigama razlaže na boje do te mere da su oni koji su svemu davali sivi ton to nazvali 'crnim talasom' ", rekao je Marković.
Ministar je ocijenio da je Pavlović davao samo tačne slike i upečatljive dokumente.
"Zato je meni prilikom našeg prvog susreta pokazivao svoje dnevnike jer je smatrao da su dnevnici najvažniji", rekao je Marković.
Marković je podsjetio da je u opštini Stari grad do sada otkriveno nekoliko spomen-ploča istaknutim pojedincima i dodao da je ploča posvećena Živojinu Pavloviću možda trebalo da bude prva.
"Ima milion razloga da se ovog izuzetnog umetnika i stvaraoca sećamo, ali još više da njegova delo iznova čitamo, analiziramo i tumačimo", rekao je književni kritičar Dragoljub Stojadinović.
Glumac Radoš Bajić čitao je odlomke iz Pavlovićeve šeste knjige dnevnika.
Živojin Pavlović jedan je od najznačajnijih jugoslovenskih reditelja i pisaca 20. vijeka. Rođen je 1933. godine, a najznačajniji filmovi su mu "Povratak", "Buđenje pacova" i "Kad budem mrtav i beo".
I u romanima i u književnim djelima opisivao je mračnu stranu svakodnevice, a glavni likovi u njegovim ostvarenjima su sa socijalnog dna, zbog čega je proglašen rediteljem "crnog talasa".
Njegova književna ostvarenja bila su na udaru ideoloških osuda, ali i nagrađivana. Objavio je 12 romana među kojima su "Raslo mi je badem drvo", "Vašar na Svetog Aranđela" i "Za zid smrti", za koji je 1985. godine dobio NIN-ovu nagradu.
Objavljivao je i dnevnike, između ostalog "Ispljuvak pun krvi", iz vremena studentskih demontracija 1968. godine. Posthumno, 2000. godine štampano mu je šest knjiga dnevnika.