ZAGREB – Hrvatski Sabor danas je izglasao nepovjerenje premijeru Tihomiru Oreškoviću, čime je pala za manje od pola godine na vlasti Vlada Mosta i Domoljubne koalicije.
Za odluku o iskazivanju nepovjerenja glasalo je 125 zastupnika, 15 ih je bilo protiv, a dva suzdražana.
Orešković je u svom obraćanju rekao da je pravi razlog za rušenje njegove Vlade to što je zbog zaštite nacionalnih interesa počeo raditi na rješenju spora Ina-MOL kroz nastavak arbitraže i početak novih pregovora, što nekima nije odgovaralo.
"Nije tajna da se moji stavovi oko Ine, LNG-a i energetskog sektora razlikuje od stavova nekih članova Vlade i da sam ih čvrsto branio jer sam duboko svjestan važnosti koju Ina i energetski sektor imaju za našu ekonomiju i borio sam se se da zaštitim naše vitalne interese", rekao je Orešković.
Slijedi trka za rekonstrukciju vlade ili nove izbore
Nepunih šest mjeseci od formiranja vlade u Zagrebu, hrvatski Sabor je danas velikom većinom glasova zastupnika izglasao nepovjerenje premijeru Tihomiru Oreškoviću, što znači pad vlade, ali zasad nije poznato šta će biti naredni korak - prekomponovanje vlade ili novi izbori.
Na potezu je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, a dio hrvatskih medija objavio je da će konsultacije na Pantovčaku o prekomponovanju ove vlade početi već sutra ujutru.
Predsjednica u svakom slučaju ima 30 dana da odluči da li će dati mandat nekom da prekomponuje vladu ili će odlučiti o raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora.
Pokaže li se, međutim, da u Saboru postoji većinska inicijativa o raspuštanju parlamenta, proces prema novim izborima će se, procjenjuje se, razvijati vrlo brzo.
Zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac je, nakon izglasavanja nepovjerenja Oreškoviću, rekao da sada praktično počinje trka da li će vlada biti prekomponovana ili će se ići na vanredne izbore.
I za jednu i za drugu odluku je potrebno 76 "ruku" u Hrvatskom saboru.
Tim Orešković od spasioca do gubitnmika
Tihomir Orešković bio je na vrhu Vlade RH ni pola godine. Podsjetimo, Orešković je na iznenađenje mnogih, 23. decembra 2015. nominovan za mandatara, a 22. januara 2016. godine imenovan je predsjednikom Vlade Republike Hrvatske. Danas je na prijedlog HDZ-a smijenjen u Saboru natpolovičnom većinom. Krenimo redom.
U roku tri sata morao odlučiti hoće li biti premijerom
Nakon dugih i mučnih pregovora između Mosta, SDP-a i HDZ-a, predsjednica Hrvatske je krajem decembra dala 24-satni ultimatum Boži Petrovu i Tomislavu Karamarku da napokon dovedu zajedničkog kandidata za mandatara. Priča kaže da se Orešković našao gotovo slučajno u Zagrebu za vrijeme praznika, kada je primio telefonski poziv od Ante Čorušića iz HDZ-a.
"Moraš u roku od tri sata odlučiti želiš li biti hrvatski premijer", začulo se s druge strane. Orešković je odgovorio potvrdno. Orešković koji je loše govorio hrvatski, smatrao se domoljubom koji može pomoći svojim sposobnostima. Uostalom, najavio je kako će voditi Vladu kao svoju firmu.
Prva faza: On je najbolji za Hrvatsku
Kako je to završilo najbolje opisuju tri faze koje je Orešković prošao među pripadnicima HDZ-a i njihovih satelita. Prvo je bio proglašen nezavisnim stručnjakom koji je jedini u stanju izvući Hrvatsku iz krize odnosno da je "nešto najbolje što se dogodilo Hrvatskoj.
"Gospodin Orešković je vrhunski profesionalac, jedan od najbolje pozicioniranih poslovnih ljudi Hrvata u svijetu i mislim da je izvanredno rješenje, a njegov legitimitet je njegov CV, koji ćete uskoro dobiti", najavio je Karamarko odgovarajući na optužbe da dovodi na vlast potpuno nepoznatog čovjeka koji nije ni sudjelovao u izborima.
Druga faza: On je tu samo za ekonomiju
U drugoj fazi bio je ekonomski stručnjak koji na žalost ne poznaje političke procese u Hrvatskoj. "Očekujem da se predsjednik Vlade posveti ključnim temama zbog kojih je i dobio povjerenje HDZ-a, prije svega gospodarstvu i investicijama", govorio je Karamarko u jeku afere SOA i odbijenice da Milijan Brkić bude ministar branioca.
Treća faza: On je samo neuspjeli eksperiment
U trećoj fazi proglašen je neuspjelim eksperimentom i odbačen od onih koji su ga na to mjesto i doveli. U samo šest mjeseci.
Orešković je na mjesto premijera došao bez da je bio na izbornim listama, a široj javnosti bio je potpuno nepoznat. Orešković je rođen 1. januara 1966 godine u Zagrebu, no ubrzo seli u Kanadu. Orešković je 1989. diplomirao hemiju na Univerzitetu Mekmaster u Kanadi, na kojem je 1991. završio i MBA studij usmjeren na finansije i informacijske sisteme. Na mjesto premijera došao je s mjesta glavnog finansijskog direktora Tevinog globalnog generičkog poslovanja.
Ostani miran i vladaj na
Prvu sjednicu Vladu započeo je s riječima "Ostani miran i vladaj na", no teško se tako može opisati njegovih šest mjeseci vladavine.
Uostalom još dok je bio mandatar uletio je u prvu aferu kada je otišao u austrijski Kicbil tvrdeći da ide razgovarati s predstavnicima institucija poput Deutsche banka, Goldman Sachsa, Merrill Lyncha, Eaton Vancea. Ali, problem je bio da oni nisu bili na spisku gostiju.
Orešković je imao neke od najgorih ministara u hrvatskim Vladama
Isto tako, već kao mandatar bez da je bio predstavljen Saboru, ali i široj javnosti predstavljao je svoj program u inostranstvu. U to vrijeme niko u Hrvatskoj nije znao kakav plan i program ima Orešković.
Premijeru Oreškoviću zamjerao se i loš hrvatski no problem što su građani postali građevine u njegovom prvom obraćanju javnosti, najmanje je što mu se danas može zamjeriti.
Sedam dana kasnije predstaviće Saboru svoj program i to u Power point prezentaciji. Ostalo je zabilježeno da je bez riječi prešao preko stranice 12. na kojoj su trebali biti predstavljeni ciljevi ministarstava. Naime, ta stranica je bila potpuno prazna, a trebali su biti predstavljeni rokovi, srednji i dugoročni ciljevi, definicija uspjeha i ključni indikatori za "provedbu reformi".
Vladu Tihomira Oreškovića obilježili su potresi i krize, a iako je najavljivao Tim's team, to je bila jedna od najgorih Vlada u modernoj Hrvatskoj.
Mijo Crnoja bio je primoran podnijeti ostavku svega par dana nakon što je imenovan ministrom branitelja. Nasljednika su tražili mjesecima. Zlatka Hasanbegovića ministra kulture proganjala je njegova prošlost i kontradiktorni stavovi. Damir Nakić ministar zdravstva trudio se demantovati dokument prema koje se spremala privatizacija zdravstva, dok se ministar Predrag Šustar branio od optužbi da ne radi apsolutno ništa.Ministar Darko Horvat najviše se bavio Inom ioako ona nije bila u njegovom resoru preduzetništva i obrta.
Karamarko je s druge strane skakao iz afere u aferu izgubivši svaku vjerodostojnost na političkoj i javnoj sceni.
Sve je krenulo od SOA-e
Prvi pravi problemi nastaju nakon kadroviranja u SOA-i. Mimo volje šefa HDZ-a Tomislava Karamarka, Orešković je s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović dogovorio da SOA-u preuzme Daniel Markić. S druge strane protivno željama predsjednice Orešković nije joj htio dati za pravo da je Dragan Lozančić radio protivno zakonu.
Orešković je prije toga mjesecima odbio potpisati Lozančićevu ostavku, ljutio je HDZ-ovce izborom Jakše Puljiza, bivšeg zamjenika potpredsjednika Vlade Branka Grčića, za svog kordinatora svih ministarstava. A HDZ-ovci su bili razjareni kada je Milijan Brkić odbijen kao ministar branitelja.
U to vrijeme već su dobro zahladili odnosi između Oreškovića, Karamarka i potpredsjednika Vlade Bože Petrova. No, te će se veze gotovo potpuno raskinuti u jeku afere Konzultantica. Premijer Orešković u početku je afere branio Karamarka, a kada je odluka o opozivu došla u Vladu digao je ruku protiv odlaska Karamarka.
Prije dvije sedmice iznenadio je konferencijom za novinare kada je i od Karamarka i Petrova zatražio da napuste Vladu. Taj zahtjev HDZ mu nije htio oprostiti.
Zastupnici nisu htjeli raditi, a ministri se "sastajali" telefonski
Oreškovićeva Vlada u Saboru nije imala podruška jer zastupnici teško da su dolazili na posao, a odluke se nisu mogle izglasati. Kvoruma nije bilo tri nedjelje, a kada su se napokon i sastali u nadpolovičnom broju uzeli su sedmicu dana pauze.
Problema je naravno, bilo i u samoj Vladi jer su odnosi toliko bili pogoršani da se sjednica Vlade mogla održati jedino ako je bila telefonska.
Orešković je danas, govoreći u Saboru, rekao kako mu je zapravo glavni kamen spoticanja u Vladi bio upravo Karamarko kojeg niti malo nisu zanimali "gospodarstvo i reforme".
Please, dont show us the numbers
Oreškovićev odgovor opoziciji "show me the numbers" na kraju bi se mogao njemu samom "obiti" o glavu. Javni dug porastao je 290 milijardi kuna. Kamate koje se plaćju na taj dug premašile su 11 milijardi kuna. Vlada je odustala od zaduživanja na međunarodnom tržištu jer su investitori tražili kamatu do preko pet odsto a razlog tako visoke cijene zaduživanja, kao što su i priznali iz Ministarstva finansija je politička nestabilnost u zemlji koja povećava rizik obveznica.
Reforme su bile stopirane pa čak i one koje su bile pred samom realizacijom kao što je kurikularna reforma.
Hrvatska je Evropskoj komisiji u aprilu poslala Nacionalni program reformi s jasno definisanim datumima provedbe određenih mjera i to onih za olakšanje uslova poslovanja, kontroverzna penziona reforma te reforma javne uprave.
Samo ne reforme!
Oreškovićeva Vlada iako je imala glavni moto "Samo reforme" zaustavila ih je veliki broj pa čak i onih koje su javno obećavali. Vlada je tako odustala od onih"reformi" koje su trebale olakšati život građanima i preduzetnicima te smanjiti nabujalu birokraciju.
"Smanjit ćemo plaće ministrima, saborskim zastupnicima i državnim dužnosnicima", bila je među prvim najavama ove Vlade no naravno od te reforme nije bilo ništa. Nije se smanjio broj ministara u Vladi, niti su strane dobile manje novca. Nestala je i najava o ukidanju županija i dijela opština, a porezni obveznici plaćali su iz svog džepa kampanju koja se trudi dokazati da županije imaju smisla!?
U Saboru i Vladi trebao se naći zakon o smanjenju broju profesionalnih plaćenih političkih dužnosnika u postojećih 576 jedinica lokalne i županijske samouprave, no i to je negdje zapelo.
Rasprodaja i poskupljenja
Najavljivala se revizija predstečajnih nagodbi, ukidanje oporezivanja dividendi i udjela u dobiti, govorilo se o smanjenju ukupnih davanja na platee, podrškom za radna mjesta i kreditiranju preduzetnika, a sve je to trebalo biti do polovine ove godine. Ništa se od toga nismo vidjeli.
Prolazile su samo odluke koje su išle na teret građana, poput novih poreza, odustajanje od kurikuluma, poskupljenja u zdravstvu te rasprodaja imovine.