Ex -Yu

Panel o zapadnom Balkanu: Merkelova nije htjela region u EU pa se predomislila

Panel o zapadnom Balkanu: Merkelova nije htjela region u EU pa se predomislila
Foto: Tanjug/AP/Arhiva | Panel zapadnom Balkanu: Merkelova nije htjela regionu EU pa se predomislila
Dejan Šajinović

VAŠINGTON, BERLIN - Kad je došla na vlast, njemačka kancelarka Angela Merkel nije htjela da Evropska unija primi zapadni Balkan, ali je ubrzo promijenila mišljenje i postala najgorljiviji pobornik evropskih integracija regiona, rekao je Džejms O'Brajan, bivši visoki američki zvaničnik, autor Dejtonskog sporazuma za BiH i potpredsjednik američke "Olbrajt Stonbridž" grupe.

On je na online panelu održanom u srijedu u organizaciji Centra za strateške i međunarodne studije iz Vašingtona i "Konrad Adenauer" fondacije bliske vladajućoj njemačkoj partiji CDU, rekao da je ova promjena stava Merkelove rijedak primjer da političar uči i da se mijenja.

"Kancelarka Merkel počela je da uviđa značajne razloge za veće integracije regiona i veće investicije u region. Zaslužuje priznanje zbog Berlinskog procesa i stvaranja Savjeta za regionalnu saradnju. Ovo je jedna od najinovativnijih stvari koje je međunarodna zajednica uradila za region, a došla je iz njene istinske želje da pomogne zemljama da sarađuju dok uče kako da se integrišu u Evropu", rekao je on.

Na panelu je pokrenuta zanimljiva tema o sudbini inicijative o zajedničkom tržištu, za koju je rečeno da Merkelova želi da bude jedna od njenih spoljnopolitičkih zaostavština, o čemu su i 'Nezavisne' pisale prije nekoliko dana. Naime, sagovornici su pokrenuli pitanje šta će se desiti s evropskim integracijama ako EU ne uspije nagovoriti Bugarsku da obustavi blokadu Sjeverne Makedonije i samim tim proces proširenja.

Jedno od najzanimljivijih razmišljanja bila je najava promjena stava SAD i Evrope o zapadnom Balkanu, ako BiH, Kosovo i Crna Gora i dalje budu odbijale da se pridruže zajedničkom regionalnom tržištu, koje su uz njemački blagoslov pokrenule Srbija i Albanija, a kojem se pridružila i Sjeverna Makedonija.

"Srbija, Albanija i SM jasno su rekle da su BiH, Kosovo i Crna Gora dobrodošli, ali da više neće čekati. A ovo će dovesti do promjene stava sjevernoatlantske zajednice. Prvo je traženo da se svih šest zemalja kreću zajedno, ali se uvidjelo da to znači zastoj dok se svi ne usaglase. I tu se vraćamo ponovo duhu kancelarke Merkel. Pitanje za Zapad je sljedeće: 'Hoćemo li podržati ove tri zemlje, ili ćemo čekati svih šest, čak i ako se stvari ne kreću? Ovo je izazov s kojim ćemo se morati zajedno suočiti", rekao je O'Brajan.

On je objasnio motivaciju Srbije zašto želi uključiti ostale zemlje u ovu inicijativu.

"Samo Srbija zasad prima velike investicije koje je stavljaju unutar evropskog sistema ekonomske vrijednosti. A to je način kako su ostale zemlje istočne Evrope postale bogatije - počinju da se 'hrane' na lancu vrijednosti svojih bogatih susjeda. Ali Srbija nema dovoljno radne snage da prihvati sve investicije. Zato će morati ili da otvara fabrike izvan svoje teritorije ili da prihvata radnike da dođu u Srbiju", objasnio je on.

Peter Bejer, njemački političar blizak visokom predstavniku Kristijanu Šmitu, indirektno je kritikovao samoproglašeno Kosovo zbog odbijanja priključenja zajedničkom tržištu, jer, kako je rekao, neki političari u cijelom regionu žele da zadrže ovakvu situaciju u kojoj se lično bogate.

"Moja preporuka Kosovu je sljedeća: Uđite u ovu inicijativu, prevaziđite istorijske podjele", rekao je on.

Upitan o ulozi Šmita u BiH, on je rekao da je potreban pragmatičan, a ne ideološki pristup te da je potrebna saradnja Evrope i Amerike.

"Nekad se naljutim i kažem sam sebi da treba da ih pustimo da rade šta hoće. Ali treba mi minut da shvatim da to ne možemo da uradimo, jer će ovo biti od koristi za ljude u regionu i za EU", rekao je on.

Radi stavljanja stvari u kontekst, važno je da Njemačka podrži evropska nastojanja u BiH da se ostvari napredak u reformama s obzirom na to da su Ambasada SAD, Kancelarija EU, OEBS i još nekoliko ambasada ostvarili veliki nivo koordinacije, posebno kad je u pitanju Mostar i Izborni zakon, a koji je u zadnjih nekoliko mjeseci donekle poremećen.

Autor Dejtona: Sporazum je uspio očuvati mir u BiH

Dejtonski sporazum je veoma uspješan jer je 25 godina uspio da održi mir u BiH, rekao je Džejms O'Brajan, autor ovog dokumenta.

On je precizirao da iskustvo pokazuje da se zemlje koje su izašle iz rata na sličan način poput BiH u roku od deset godina vrate u ratno stanje. Prema njegovom mišljenju, Dejtonski sporazum je to spriječio jer je našao način da strane u sukobu pištolje zamijene novcem i dejtonski sistem iskoriste da bi se međusobno bogatile. On je sugerisao da međunarodna zajednica treba da promijeni svoj pristup kako bi se spriječila zloupotrebu javnih resursa.

Naglasio je da je opasno da se u BiH poziva na razdruživanje, uz napomenu da Dejtonski sporazum nikada nije predvidio takvu mogućnost, a da samo ohrabruje stav onih koji bi revidirali ovaj dokument.

Prema njegovom mišljenju, glavni razlog do sada za odbijanje prekrajanja ovog sporazuma je strah međunarodne zajednice od rizika i posljedica na terenu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije