BEOGRAD - U Skupštini Srbije u četvrtak je započela rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o narodnoj banci Srbije (NBS) što bi, kako se očekuje, ako predložene izmjene tog zakona budu usvojene, moglo rezultirati smjenom guvernera NBS-a Dejana Šoškića.
Iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) već je izražena zabrinutost da bi srbijanska vlada time ugrozila nezavisnost NBS-a, što bi moglo negativno uticati na predstojeći aranžman Srbije s MMF-om, a mogućnost smjene Šoškića ni u Evropskoj uniji (EU) ne smatraju dobrom za Srbiju.
Izmjene zakona trebale bi dovesti do lakše smjene guvernera NBS-a tako što bi za njegovu smjenu bila dovoljna odluka parlamenta. To bi bilo jednostavnije u odnosu na postojeće propise koji nalažu da guvrenerovu smjenu, uz parlament, moraju prihvatiti i Vijeće NBS-a i parlamentarni Odbor za financije, što smjenu guvernera čini težom.
Na početku današnje sjednice zastupnik najveće parlamentarne Srpske napredne stranke (SNS) Veroljub Arsić u obrazloženju predloženih izmjena zakona o NBS-u kao osnovni razlog za izmjene naveo je to što NBS nije ostvarila svoju primarnu funkciju održavanja finansijske stabilnosti na tržištu i kontrole finansijskih institucija.
Predložene izmjene zakona o NBS-u, kako je rekao, niti u jednom dijelu ne urušavaju nezavisnost NBS-a niti način na koji se u toj instituciji donose odluke. Po riječima Arsića, zbog loše kontrole NBS-a nad finansijskim institucijama, iz državnog je budžeta moralo biti izdvojeno 350 do 400 miliona evra radi sređivanja stanja u nekim od tih institucija. Govoreći o primjedbama da predložene izmjene zakona nisu u skladu sa sistemom kontrole i nadzora u EU, Arsić je te primjedbe odbacio, navevši kako je upravo primijenjen model koji postoji unutar EU.
Kao moguća nova guvernerka do sada je najavljivana Jorgovanka Tabaković, potpredsjednica SNS-a, stranke koju je donedavno predvodio Tomislav Nikolić koji je podnio ostavku na to mjesto nakon što je u maju izabran za predsjednika Srbije.
Očekuje se da bi rasprava o predloženim izmjenama Zakona o NBS-u u parlamentu mogla trajati i narednih dana, a stalni predstavnik MMF-a u Srbiji Bogdan Lisovolik za dnevnik ''Blic'' izrazio je zabrinutost te međunarodne financijske institucije zbog mogućih izmjena Zakona o NBS koji bi, kako kaže, mogli ugroziti neovisnost NBS-a.
''Naše stajalište je da je NBS dobro obavljala posao supervizora i regulatora bankarskog sektora, u uslovima slabosti bankarskog sektora diljem Europe'', ocijenio je Lisovolik te upozorio kako bi ugrožavanje neovisnosti NBS moglo negativno utjecati na predstojeći aranžman Srbije s MMF-om.
Zabrinutost zbog mogućih promjena u NBS izrazila je i Evropska unija, ocjenjujući to kao mogući udar na nezavisnost centralne banke koja se, između ostalog, izražavala i time da čelni ljudi NBS-a na svojim funkcijama ostaju duže od ministara.
''Očekujemo da se Srbija kao kandidat za članstvo u EU ubrzano prilagođava zakonodavstvu koje važi u EU. Načelo neovisnosti središnje banke uključuje i osobnu neovisnost ljudi koji su na čelu te institucije. To načelo je toliko važno da je čak uključeno u temeljni dokument - Sporazum o funkcioniranju EU. Kad je Srbija u pitanju, svaka izmjena ovog načela biti će smatrana korakom unazad kad je u pitanju usaglašavanje srpskog zakonodavstva s europskim'', rekao je za ''Blic'' Frank Janmat, šef sektora za gospodarstvou i europsku integraciju u izaslanstvu EU u Srbiji.
Na pitanje hoće li smjena guvernera biti ocijenjena kao problematična u narednom Izvještaju o napretku Srbije ka EU, Janmat odgovara da to zavisi od suštine izmjena Zakona o NBS, ali da će se u ovom, kao i u svakom prethodnom izvješću, inzistirati na načelu nezavisnosti centralne banke.
Guverner NBS-a Dejan Šoškić u razgovoru za najnovije izdanje beogradskog nedjeljnika ''Nin'' kazao je da ne razmišlja o ostavci i da za to ne vidi razloga te izražava uvjerenost da NBS sve bolje radi svoj posao što se, kako kaže, može jasno vidjeti i iz izvještaja o radu NBS.
Na pitanje koliko su zahtjevima za njegovu smjenu doprinijeli tajkuni, jer je odbio dio deviznih rezervi upotrijebiti za ''poticanje privrednog rasta'', Šoškić je istakao da je odbio da se državni novac nenamjenski koristi i da se razmišlja o rješenjima koja su imala razorne posljedice na privredni život i standard građana.