ZAGREB - Gađanje raketama JNA sjedišta hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u centru Zagreba 7. oktobra 1991. godine, čija se godišnjica danas navršava, i dalje je tema o kojoj živo pišu hrvatski mediji, a pojedini ovaj događaj, blisko povezan sa hrvatskim proglašenjem nezavisnosti, osporavaju.
Gađanje Banskih dvora, sjedišta predsjednika i vlade, uz isticanje tromjesečnog moratorijuma na proglašenje nezavisnosti, dogovorenog početkom jula 1991. godine na Brionima, bili su povod za sjednicu hrvatskog Sabora na kojoj je sledećeg dana, 8. oktobra, donijeta odluka o prekidu svih državno-pravnih odnosa sa SFRJ.
Međutim, do danas su istrajale sumnje o tome da je taj napad zapravo insceniran, jer su Tuđman i njegovi gosti - predsjednik savezne vlade Ante Marković, predsjednik predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić, hrvatski ministar odbrane Gojko Šušak i direktor HTV Antun Vrdoljak, i pored oštećenja zgrade, prošli nepovređeni s obzirom da je sastanak završen baš koji minut pre navodnog gađanja raketama.
Boško Petković, pravnik i dugogodišnji službenik, koji je svoj radni vijek proveo u Saboru, izražava sumnje da su projektili JNA gađali Tuđmanovo sjedište, a u novoj knjizi koju priprema opisuje šta se, prema njegovom tumačenju, dešavalo 7. oktobra 1991. oko Tuđmanovog sjedišta.
Tog dana Petković je radio u svojoj kancelariji u Saboru, dok su preko puta Markovog trga na sastanku, a onda i ručku kod Tuđmana bili Marković i ostali.
On govori o tome kako je pred sam napad u zgradi zavladala potpuna tišina, zaposleni nestali sa svojih mjesta, a automobili sa parkinga na trgu.
"To je bilo više nego dovoljno da shvatim da se nešto dešava o čemu nisam obavješten, te sam na brzinu spremio stvari i odjurio napolje", piše Petković.
On podsjeća da je u televizijskim izvještajima o navodnom napadu isticano je da su "u Banskim dvorima bila tri predsjednika, sva tri Hrvati" i da su nepovređeni, jer su se, samo minut ranije, sa sprata gde su bili, spustili u sklonište zgrade.
Petković govori i o tome kako je narednog dana, prilikom razgledanja mjesta eksplozije, uočio da na zgradi Sabora s druge strane nije bilo oštećenja ni razbijenih prozora i da nije bilo ni kratera koji bi stvorio projektil prilikom pada i eksplozije, a da su oštećenja nastala od eksplozije koja je došla odozdo, a ne od avionskog projektila.
"Uz stalnu stražu nije postojala mogućnost da iko, osim zaposlenih, unese toliku količinu eksploziva i neprimjećeno je postavi u dvorišni dio zgrade", sjeća se Petković u izjavi za Tanjug.
Dan poslije bombardovanja Banskih dvora - 8. oktobar, kao Dan nezavisnosti Hrvatske, izmjenama zakona o praznicima u kalendar državnih praznika, uveden je 2001. godine, a prvi put je obilježen 2002. godine.