Učesnici inauguracijskog samita Krimske platforme poslali su Ukrajini poruku da nije sama i da međunarodna zajednica neće priznati aneksiju Krima, a putem nove platforme zajedničkim naporima će tražiti rješenje tog pitanja.
Domaćin Krimskog foruma, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, rekao je da je Ukrajini "potrebna međunarodna potpora" kako bi se "zaustavila agresija" Rusije.
"Trebamo promisliti o sankcijama, povećanju zaštite ljudskih prava, moramo promisliti o gospodarskim i okolišnim posljedicama okupacije", rekao je Zelenski.
"Krim je Ukrajina"
Krimskom forumu odazvalo se 45 predstavnika zemalja i organizacija. Složni su u tome da je okupacija Krima nezakonita i neprihvatljiva te poručili Ukrajini da neće ostati sama.
"Krim je Ukrajina", istakao je u svom obraćanju hrvatski premijer Andrej Plenković. Ponovio je da Hrvatska u potpunosti podržava teritorijalni integritet Ukrajine i upozorio na kršenja prava stanovnika Krima - krimskih Tatara, Ukrajinaca, manjina, vjerskih i drugih zajednica.
"Međunarodna zajednica očekuje od Rusije da se u potpunosti pridržava međunarodnog humanitarnog prava", rekao je Plenković, koji je dio govora održao i na ukrajinskom jeziku.
Plenković je Ukrajini ponudio pomoć i hrvatsko iskustvo mirne reintegracije okupiranih područja bez žrtava.
Predsjednik Evropskog vijeća Čarls Mišel rekao je da Krimska platforma ima "veliku političku podršku Evropske unije".
"Ukrajina nikada neće biti sama i Krim je Ukrajina", istakao je Mišel.
Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Čavušoglu rekao je da ovdje nije riječ "samo o teritoriji već i o ljudima", a glavna sektretar Vijeća Evrope Marija Pejčinović Burić pozvala je, između ostalog, na oslobađanje političkih zatvorenika i prestanak kršenja ljudskih prava.
Rad Krimske platforme
Plenković je hrvatskim novinarima po završetku samita rekao da dijelom postoji mogućnost da se Rusija nađe za pregovaračkim stolom, ali je istakao da je ova inicijativa prvenstveno usmjerena na Krim, dok se za Donjeck i Luhansk djeluje kroz tzv. normandijski format.
"Naš cilj je da nema više žrtava i da se pregovorima donese rješenje za trenutačnu situaciju u Ukrajini", rekao je Plenković.
Platforma će nastaviti djelovati na nivou predsjednika država i vlada, ministara vanjskih poslova, međuparlamentarnih grupa i mreže stručnjaka.
U okviru te platforme razmotriće se, između ostalog, status krimskih Tatara, odgovoriti na militarizaciju poluostrva, raditi na oslobađanju ukrajinskih političkih zatvorenika i zaštiti ljudskih prava.
Rusija je u aprilu počela gomilati vojnike blizu granice s Ukrajinom što je uzbunilo tu istočnoevropsku zemlju i međunarodnu zajednicu. Kremlj je ubrzo najavio da će povući dio vojnika, a njihovo gomilanje pravdao je vojnim vježbama.
Odnosi Kijeva i Moskve napeti su još od ruske aneksije Krima 2014. godine. U sukobima ukrajinskih snaga i proruskih separatista koji su uslijedili poginulo je više od 13.000 ljudi.
Njemačka i Francuska posrednice su u sklopu tzv. normandijskog formata kojim se bezuspješno pokušava pronaći trajno rješenje više od sedam godina dugog sukoba na istoku Ukrajine.
Njemačku je na Krimskom forumu predstavljao ministar privrede i energetike Peter Altmaier koji je rekao da će EU "nastaviti produžavati sankcije (Rusiji) sve dok postoje razlozi za njih".
Na Krimskom forumu usvojena je zajednička deklaracija kojom se potvrđuje posvećenost nezavisnosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine te postavljanju okvira međunarodne politike prema Krimu.
Predstavnici 45 zemalja i organizacija obići će još Kancelariju Krimske platforme u Kijevu.
PVRH @AndrejPlenkovic uvodno se kolegama na #CrimeaPlatform obratio na ukrajinskom jeziku: “Danas smo s ukrajinskim prijateljima i europskim kolegama kako bismo poslali snažnu i jedinstvenu podršku teritorijalnoj cjelovitosti i suverenosti Ukrajine. Krim je Ukrajina!” pic.twitter.com/trhaRwik3k
— Marko Milić (@HrMarkom) August 23, 2021