NIŠ - Svečanost povodom proslave 17 vijekova od donošenja Milanskog edikta, zakonskog akta kojim je rimski car Konstantin dozvolio slobodno ispovijedanje hrišćanske vjere, počela je večeras u Narodnom pozorištu u Nišu obraćanjem ruskog ambasadora Aleksandra Čepurina.
Nakon Čepurina skupu su se obratili i predstavnici vjerskih zajednica a očekuje se i početak koncerta duhovne muzike hora moskovskog Sretenjskog manastira.
Svečanosti prisustvuju predstavnici Vlade Srbije, diplomatskog kora i predstavnici vjerskih zajednica u Srbiji.
Prije početka svečanog koncerta, glumac Tanasije Uzunović sa balkona Narodnog pozorišta pročitao je Milanski edikt.
Domaćin svečanog koncerta u Narodnom pozorištu u Nišu je ambasador Ruske Federacije Aleksandar Čepurin, a prisustvuju predsjednik Srbije Tomislav Nikolić i patrijarh srpski Irinej.
Rimski imperator car Konstantin Veliki, rođen u Nišu, tadašnjem Naisusu, proglasio je 313. godine nove ere u Milanu edikt kojim je zabranjen progon hrišćana, omogućena sloboda hrišćanske vjeroispovijesti i naloženo vraćanje oduzetih dobara hrišćanima.
Pravoslavni hrišćani posvetili su 21. maj po julijanskom, odnosno 3. jun po gregorijanskom kalendaru, caru Konstantinu i njegovoj majci carici Jeleni, a tog dana u svim crkvama služe se svečane praznične liturgije.
Patrijarh: Srbija organski deo Evrope
Patrijarh srpski Irinej proglasio je večeras u Nišu 2013. godinom Milanskog edikta i poručio da je zahvaljujući caru Konstantinu, njegovim sljedbenicima i njihovim djelima Srbija bila, ali i danas jeste, organski dio one Evrope koja se ponosi hrišćanskim nasljeđem, slobodom i visokim kulturnim dostignućima.
"Ovo slavlje večeras u Nišu, i sva druga koja će biti u ovom gradu, ali i u Beogradu i drugim mestima u toku godine, pomoći će nam da se reči Milanskog edikta i danas, nakon 1.700 godina, čuju i zazvuče savremeno, jer su nažalost, savremeni i progoni i stradanja širom sveta, u našem susedstvu, pa i kod nas, a naročito na Kosovu i Metohiji", rekao je patrijarh.
On je na svečanosti povodom početka obilježavanja godine Milanskog edikta ukazao da je sveti car Konstantin ediktom omogućio slobodno ispovijedanje hrišćanstva u moru paganskog svijeta.
"Proteklo vreme od 1.700 godina je garancija da niko danas ne treba da se plaši naše svete Crkve, jer je ona upravo nadahnuta ediktom, istrajna u neugrožavanju bilo čije slobode vere i savesti", naveo je poglavar SPC.
Istakavši da je pred nama veliki događaj, patrijarh je rekao da je to i prilika da se poslije mnogo vijekova upitamo: "Šta je taj akt značio za Crkvu Hristovu posle tri veka progona hrišćana u Rimskoj imperiji zbog toga što su propovedali blagu vest Svetog Jevanđelja i svedočili Hrista Vaskrsloga i što se nisu uklapali u sliku i poredak obogotvorenih imperatora".
Stoga su hrišćani bili stavljeni van zakona kao ljudi koji propovijedaju "nedozvoljenu vjeru", rekao je patrijarh i podsjetio na mnoge mučenike tog vremena čijem se, kako je dodao, hrabrom svjedočenju istine divimo.
"Zaslugom svetog cara Konstantina hrišćani su postali slobodni, postali su deo društva sa pravima koja su imali i ljudi drugih religija, sa imovinom i slobodom rada i delovanja", ukazao je poglavar SPC.
On je podsjetio da je tim ediktom Crkvi garantovana sloboda, po riječima carskim: "Da dozvolimo i hrišćanima i svima drugima slobodu izbora i da sleduju veri koju bi želeli, kao i bilo kojoj božanskoj ili nebeskoj stvari, da bi mogli i mi i svi koji su pod našom vlašću dobar i miran život voditi".
Patrijarh je kazao da je ova, 2013. godina prilika da sagledamo koliko je hrišćanstvo zaslužno za preobražaj koji je učinjen u "neznabožačkom i idolopokloničkom antičkom svetu".
Zato je, ukazao je, ovaj jubilej veliki dar i zato se ne smijemo pravdati vremenom i govoriti kako su u ovom našem vremenu skoro sve vrijednosti pogažene.
"Mi smo tu da se u godini ovog velikog jubileja pokažemo sposobnim prevazići svaku krizu, da smo spremni žrtvovati se za istinsku slobodu i ljudsko dostojanstvo, za onu slobodu i ono dostojanstvo koje nam je Hristos darovao", naveo je patrijarh.