REGION - Na Kosovu, u Crnoj Gori i u Hrvatskoj danas je počeo popis stanovništva koji će na Kosovu i u Crnoj Gori trajati do 15. aprila, a u Hrvatskoj do 28. aprila.
Posljednji kompletan popis na Kosovu obavljen je 1981, u u Crnoj Gori popis je glavno političko pitanje već nedjeljama, a specifičnost ovog popisa u Hrvatskoj je u tome što će se građani, između ostalog, izjašnjavati i o tome da li žive u istopolnoj zajednici, da li koriste računar i klima uređaj, čak i da li imaju vodokotlić u toaletu.
Popisom su obuhvaćene sve osobe koje žive u datoj državi i one koje posjeduju državljanstvo svoje države, ali žive van nje. Popis u Srbiji i Makedoniji odložen je za jesen. U BiH ga za sada neće biti jer nije usvojen odgovarajući zakon na nivou države. U RS je donijet zakon, ali se vlasti još ne izjašnjavaju da li će i kada biti popisa u tom entitetu. U slučaju i da bude sproveden, on neće biti validan za međunarodnu zajednicu.
Crna Gora
Građani nisu obavezni da odgovore na pitanja o etničkoj, nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti. Odgovor "Ne želim da se o tome izjasnim" potpuno je legitiman.
Za prikupljanje podataka na popisu u Crnoj Gori angažovano je više od 3.500 popisivača.
Podaci o broju stanovnika i domaćinstava očekuju se mjesec dana nakon završetka popisa, a ostali podaci kasnije. Krajnji rok za objavljivanje potpunih podataka popisa stanovnistva je 2013. godina.
Današnji popis stanovništva u Crnoj Gori je 13. po redu od 1879. godine, kada je odrzan prvi popis. Pretposljednji popis stanovnistva u Crnoj Gori održan je 2003. godine.
Počeo popis i na Kosovu
Na Kosovu je danas počeo popis stanovništva i domaćinstava koji će trajati do 15. aprila.
Posljednji kompletan popis u Pokrajini obavljen je 1981. godine. Pokušaj da se obavi 1991. bojkotovali su kosovski Albanci. Popis stanovništva, stanova i porodičnih domaćinstava organizuje statistički zavod Kosova, uz međunarodni monitoring.
Na sjeveru Kosova poces će nadgledati Kancelarija UN za projektne službe (UNOPS).
Pripreme za popis počele su 2005. godine i stalno ih je nadgledala Međunarodna posmatračka operacija i međunarodne organizacije. Povodom strahovanja zbog pitanja o nacionalnoj pripadnosti i vjeroispovijesti, iz međunarodnih organizacija koje će pratiti i nadgledati izbore, procijenjeno je da su pitanja usklađena s međunarodnim standardima, jer su ispitanici slobodni da iskažu svoju nacionalnu pripadnost i vjeroispovijest, ali nisu obavezni. Vlada Srbije pozvala je kosovske Srbe da ne učestvuju u popisu ukoliko ih na cijeloj teritoriji Kosova ne sprovode UN.
Popis i u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je jutros u osam časova počeo popis stanovništva, domaćinstava i stanova.
Popis će trajati do 28. aprila, a preliminarni rezultati očekuju se 30. juna.
Ovogodišnji popis koštaće 174,9 miliona kuna (oko 23 miliona evra), što je za 33 miliona kuna više nego što je koštao posljednji popis obavljen 2001.
Građani će odgovarati na 45 pitanja kojima će, za razliku od prethodnog popisa 2001. godine, biti obuhvaćena informatička pismenost i pripadnost bračnim, vanbračnim ili istopolnim zajednicama.
Kao i na ranijim popisima među pitanjima će biti i ona koja se odnose na nacionalnost, vjeroispovijest, obrazovanje i prihode.
Popisivanje će provoditi 15 000 popisivača i 2 000 kontrolora koji su prošli obuku i položili test, a popisom će biti obuhvaćeni hrvatski državljani, strani državljani i osobe bez državljanstva koje imaju prebivalište u Hrvatskoj, bez obzira da li se za vrijeme popisa nalaze u Hrvatskoj.
Prema rezultatima posljednjeg popisa, Hrvatska je imala 4.437.460 stanovnika, od toga oko 89,6 odsto Hrvata. Srbi kao najbrojnija nacionalna manjina, prema tim rezultatima, čine oko 4,5 odsto ili oko 200.000, a njihov broj je smanjen u odnosu na rezultate popisa iz 1991. kada ih je bilo 12,2 odsto.
Pozivi na slobodno izjašnjavanje
U uputstvu povodom predstojećeg popisa stanovništva u zemljama u regionu, patrijarh srpski Irinej pozvao je vjernike i pripadnike srpskog naroda i srpske zajednice da se slobodno i bez straha odazovu predstojećem popisu stanovništva i da se izjasne kao Srbi pravoslavne vjere, a takvu poruku su uputile i brojne partije i izbjeglička udruženja.
Predsjednik Srbije Boris Tadić pozvao je sve građane zemalja regiona u kojima se održava popis stanovništva da se, u skladu sa savremenim evropskim standardima i vrednostima, slobodno izjasne o svojoj nacionalnoj, jezičkoj i vjerskoj pripadnosti.
"U savremenom svetu svaki čovek ima pravo na slobodno izjašnjavanje o svom identitetu, pravo na svoj jezik i pismo, na svoju kulturu, i uveren sam da će i ovoga puta ta civilizacijska i evropska vrednost biti poštovana", istakao je Tadić.
Atmosfera uoči popisa razlikuje se od zemlje do zemlje. U Crnoj Gori popis je glavno političko pitanje nedjeljama.
Za Crnu Goru koja je po ustavu građanska država, karakteristično je to što, kada je riječ o nacionalnoj pripadnosti i jeziku, nijedan popis u istoriji nije dao rezultat sličan prethodnom.
Prema popisu iz 2003. godine najviše je bilo Crnogoraca i Srba, 43 odnosno 32 odsto, a najviše građana tada se izjasnilo da govori srpski jezik, njih 63 odsto.
Direktor Eurostata Piter Everes rekao je da je crnogorski državni zavod za statistiku, Monstat, kredibilna ustanova i da je sposobna da popisom dođe do "visokokvalitetnih i pouzdanih" podataka. Everes je rekao da će Eurostat nadgledati popis, kao i samu obradu podataka.
Prema njegovim rečima, ne bi trebalo žuriti sa objavljivanjem podataka na štetu njihove pouzdanosti, ali da je važno i da se ne čeka mnogo s publikacijom o rezultatima popisa.
"Popis je tehnička, statistička aktivnost, ali je dobro da se političari interesuju za podatke popisa", rekao je Everes, komentarišući tvrdnje da se popis stanovništva u Crnoj Gori politizuje.
Everes je ponovio da građani nisu obavezni da odgovore na pitanja o etničkoj, nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti. "Odgovor 'Ne želim da se o tome izjasnim potpuno je legitiman'", rekao je Everes.
U Hrvatskoj Srpsko narodno vijeće uspjelo je da se izbori za poštovanje pravila proporcionalne zastupljenosti Srba u ukupnom stanovništvu za izbor popisivača, što će ohrabrujuće uticati na mnoge ispitanike.
U BiH ne mogu da se dogovore ni oko popisa
BiH će biti jedna od zemalja koja neće, po svemu sudeći, ove godine imati popis stanovništva, iako je to jedan od uslova za njen evropski put, kao i za tranziciju Kancelarije visokog predstavnika u BiH, jer nema ni zakonske pretpostavke za popis, a nije uspostavljena ni nova vlast na državnom nivou posle opštih izbora, održanih pre skoro pola godine.
Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH donijet je prošle godine u Predstavničkom veću Parlamentarne skupštine BiH, ali je zaustavljen u Domu naroda zbog sporne odredbe koja se tiče roka njegove primene.
Popisi u Makedoniji i Srbiji čekaju jesen
Popis stanovništva u Makedoniji, koji je trebalo da bude održan od 1. do 15. aprila, odložen je za jesen.
U toku priprema popisa pojavili su se problemi zbog podijeljenosti u Državnoj popisnoj komisiji u odnosu na procentualnu zastupljenost onih koji će raditi na terenu.
Predstavnici albanske i turske zajednice napustili su rad Komisije, jer nije bio prihvaćen njihov prijedlog.
Ipak, glavni razlog za odlaganje popisa je održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora, čiji datum još nije zvanično određen, ali je premijer Nikola Gruevski najavio da će najvjerovatnije biti održani 5. juna.
U Srbiji je popis stanovništva trebalo da se održi, takođe, u aprilu, ali će biti odložen za jesen.