BEOGRAD - U osam najvećih gradova bivše Jugoslavije danas je, simbolično u pet do 12, počela akcija prikupljanja milion potpisa građana za podršku osnivanju Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o žrtvama ratova na prostoru SFRJ (REKOM).
Prikupljanje potpisa počelo je u Beogradu, Zagrebu, Sarajevu, Banjaluci, Ljubljani, Prištini, Skoplju i Podgorici, i trajaće do 6. juna. Potpisi će u junu, uz Prijedlog statuta REKOM-a, biti predati skupštinama svih zemalja regiona, od kojih će se tražiti osnivanje komisije.
U Beogradu je prikupljanje potpisa počelo na Trgu Republike i akciju će sprovesti Inicijativa mladih za ljudska prava u 30 gradova Srbije. Inicijativu za osnivanje REKOM-a pokrenuo je Fond za humanitarno pravo.
Osnivanje REKOM-a prvi je potpisom podržao advokat Dragan Pjevač iz Udruženja porodica poginulih i nestalih "Suza".
Direktorka Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić rekla je da je osnovna poruka kampanje "Milion potpisa za REKOM" da mladi nisu odgovorni za teško ratno nasljeđe, ali hoće da budu "odgovorni za odgovoran odnos" prema tom nasljeđu.
Kandićeva je navela da je Koalicija za REKOM najveća koalicija nastala na teritoriji bivše Jugoslavije, koju podržava 1.600 organizacija za ljudska prava, mirovnih i antiratnih organizacija, udruženja žrtava i veterana, udruženja predstavnika vjerskih zajednica i mnogo organizacija mladih.
"To je koalicija sa jasnom i preciznom strategijom za suočavanje sa prošlošću. Očekujemo da komisija bude korektiv za sve što se govori o zločinima. Imamo pojedince koji su bili žrtve i one koji svojim autoritetom mogu da utiču na pridobijanje podrške javnosti", rekla je Nataša Kandić.
Dodala je da je koalicija jedinstvena po tome što je pomirila različite interese i okupila različite grupe i udruženja oko ideje da je sazrela potreba zajedničkog suočavanja sa prošlošću.
Režiser Lazar Stojanović rekao je da je velik stvar to što se promocija akcije za REKOM održava istog dana kada i sastanak lidera Srbije, Bosne i Hercegovine i Turske u Karađorđevu.
"To simbolizuje napore iz različitih pravaca da se region poveže i da razumemo stvari na pravi način kada shvatimo da više niko ne želi da restaurira Jugoslaviju i da nam administrativno ujedinjavanje ne znači ništa, te da ga se većina od nas možda i nerado seća. Onda shvatamo da živimo u istom regionu i da su nam neki problemi zajednički", rekao je Stojanović.
Dodaje da je važno to što se neki problemi samo zajednički mogu riješiti.
"To znači da nisam u prilici da izbrojim svoje žrtve koje su stradale kod vas, a ni vi da prebrojite svoje žrtve koje su stradale kod mene dok to ne uradimo zajedno. Zato sam optimista, jer verujem da se ljudsko biće rukovodi prvenstveno ličnim interesom i nadam se da ovde postoji lični interes da se utvrde činjenice o svim žrtvama i interes javnosti da zna i zato se nadam da će ova inicijativa uspeti", rekao je Stojanović.
Poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić rekao je novinarima da se suočavanje sa zločinima uslov za normalan život.
"Moramo se suočiti sa užasom koji se desio", rekao je Šabić.
Glumica Mirjana Karanović rekla je da samo potpuna istina o svemu što se događalo u bivšoj Jugoslaviji može doprinijeti prihvatanju prošlosti i budućnosti, dok parcijalne istine mogu samo da škode.
"Moramo da naučimo da komuniciramo, a za to je važno da svako od nas preispita svoju prošlost", rekla je ona.
Akciju su danas podržali i glumac Branko Cvejić, funkcioner Liberalno demokratske partije Marko Karadžić i druge javne ličnosti.
Građani mogu potpisati peticiju i na sajtu Koalicije za REKOM (www.zarekom.org), a prikupljanje potpisa trajaće do 6. juna.
Više od 10 godina od završetka oružanih sukoba na tlu bivše SFRJ, ni u jednoj od država regiona nije dovršen popis žrtava, a više od 15.000 ljudi i dalje se vode kao nestali.
Budući REKOM bi u završnom izvještaju trebalo da iznese popis ubijenih i nestalih, masovnih grobnica, logora i drugih mjesta na kojima su ljudi zatvarani.
Inicijativu za osnivanje REKOM-a do sada su podržali predsjednici Hrvatske i Srbije, Ivo Josipović i Boris Tadić, Skupština Crne Gore, Evropska komisija i Evropski parlament, kao i mnoge javne ličnosti.