MADRID - Španija je započela postupak izručenja Srbiji vođe zemunskog klana Luke Bojovića i članova te bande Vladimira Milisavljevića i Siniše Petrića, izjavila je danas u Madridu ministarka pravde Srbije Snežana Malović.
Ona je poslije sastanka sa ministrom pravde Španije Albertom Ruisom Galjardom rekla da je vrh španskog pravosuđa veoma svjestan značaja postupaka koji se protiv članova zemunskog klana vode u Srbiji i da će pokušati da ubrzaju postupak ekstradicije.
Navela je da taj postupak može da traje do godinu dana i da će u tom periodu organi Srbije i Španije sarađivati jer postoje postupci koji se vode u obje zemlje.
Luka Bojović, Vladimir Milisavljević i Siniša Petrić uhapšeni su u Valensiji 9. februara.
Snežana Malović je rekla da je sa španskim kolegama razgovarano i o zaključenju novog ugovora o saradnji Srbije i Španije, koji će u najvećem dijelu sadržati razrađene odredbe Evropske konvencije o konfiskaciji i zaplijeni imovine.
"Srbija i Španija žele da u toj oblasti intenzivno sarađuju, da pokušamo da imovina optuženih koja se nalazi u Španiji bude zaplijenjena i konfiskovana", rekla je Malovićeva.
Ministarka pravde Srbije istakla je da je u toku rad na sporazumu i najavila da će narednih dana biti razmijenjeni nacrti tog dokumenta i izrazila očekivanje da će Ruis Galjardo uskoro posjetiti Beograd.
Snežana Malović je navela da je na sastanku bilo riječi i o članu zemunskog klana Milanu Jurišiću Juretu i dodala da će tužilaštva dvije zemlje nastaviti saradnju na tom predmetu u vezi sa DNK analizom i utvrđivanjem identiteta Jurišića.
Španska policija je počela i istragu o ubistvu Jurišića, koga su ostali članovi bande navodno ubili u jednom stanu u Madridu, a onda njegovo tijelo samljeli u mašini za mljevenje mesa i bacili u rijeku.
"Postupci koji mogu da se pokrenu u Španiji ne odnose se samo na ubistvo Jurišića, nego i na druga djela koja se tiču pranja novca i falsifikovanja isprava", rekla je Snežana Malović.
Na pitanje da li će postupak vezan za Jurišića biti vođen u Srbiji ili u Španiji, Snežana Malović je odgovorila da "u ovom trenutku to ne može da kaže", jer su otvorene sve mogućnosti, i navela da postoje različite mogućnosti i za ekstradiciju, jer postoje privremena i stalna ekstradicija.
Upitana da li je bilo riječi i o slučaju odbjeglog direktorka "C marketa" Slobodana Radulovića, ministarka pravde je odgovorila da je razgovarano o tom slučaju, kao i o drugim slučajevima, poput odbjeglih Darka Šarića, optuženog za šverc više tona kokaina iz Južne Amerike, i Stanka Subotića Caneta, osuđenog za šverc cigareta.
"Razgovarali smo i o drugim slučajevima, prvenstveno imajući u vidu imovinu Šarićevog klana u Španiji i imovinu drugih okrivljenih u Srbiji, kao što su Radulović i Subotić", rekla je Snežana Malović.
Ističe da vrijednost njihove imovine iznosi više desetina miliona evra i dodaje da u jednom španskom gradu (Marbelji) postoji "srpska ulica" u kojoj kriminalci iz Srbije imaju nekretnine i imovinu.
Pored Snežane Malović, u delegaciji Ministarstva pravde Srbije bili su i državni sekretar Slobodan Homen i republička tužiteljka Zagorka Dolovac.
Španiji je uz zahtjev za izručenje članova "Zemunskog klana" Srbiji dostavljeno i više od 1.800 dokumenata o zločinima za koje su okrivljeni u Srbiji.
Bojović je označen kao vođa "Zemunskog klana", kriminalne grupe na čije je čelo stao marta 2003. godine, poslije poslije ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića i policijske akcije "Sablja", u kojoj su ubijeni prethodni šefovi grupe Dušan Spasojević i Mile Luković.
Tužilaštvo za organizovani kriminal smatra da je Bojović svoj položaj kao vođe grupe učvrstio poslije predaje bivšeg pukovnika Državne bezbjednosti Milorada Ulemeka Legije, 1. maja 2004. godine.
Bojoviću se u Srbiji u odsustvu sudi po optužnici koja ga tereti kao organizatora ubistva Branka Jeftovića Jorge 2004. godine, kao i za pokušaje ubistava Andrije Draškovića i Zorana Nedovića Šoka iste godine, u kojima su ubijeni njihovi tjelohranitelji Dejan Živančević i Milutin Jovičić.
Bojović je iz Srbije pobjegao u junu 2010. godine nakon što su uhapšeni Sretko Kalinić i Miloš Simović poslije njihovog međusobnog obračuna u Zagrebu.
Bojović je pravosnažno osuđen na 14 mjeseci zatvora zbog nedozvoljenog držanja oružja i na osam mjeseci zbog falsifikovanja ličnih dokumenata.
Vladimir Milisavljević je u Srbiji u odsustvu osuđen na 40 godina zatvora zbog mnogobrojnih ubistava i na 35 godina zatvora zbog ubistva Đinđića.
Bojović, Milisavljević i Petrić su u Španiji okrivljeni za krivična djela opiranje hapšenju, nedozvoljeno držanje oružja, falsifikovanje dokumenata i pripadnost organizovanoj kriminalnoj grupi, i u toj zemlji im je određen pritvor.