Ex -Yu

Počinje modernizacija srpskog aviona "Orao"

Počinje modernizacija srpskog aviona "Orao"
Foto: Ilustracija | Počinje modernizacija srpskog aviona "Orao"

BEOGRAD - Flota jurišnika srpskih aviona "orao" biće obnovljena i modernizovana. Ovih dana svjedoci smo početka radova u Zavodu "Moma Stanojlović".

"Orao", nekadašnji ponos vazduhoplovne industrije SFRJ namijenjen za podršku trupama na zemlji, izviđanje i obuku, poletio je daleke 1974. godine. Ukupno je proizvedeno 103 primjerka "orla" u svim varijantama, a danas je u naoružanju RV i PVO Srbije ostalo njih tridesetak, od čega se 28 aviona nalazi na aerodromu Lađevci u 241. lovačko-bombardersko-avijacijskoj eskadrili.

U prethodnom periodu srpski stručnjaci ispitali su strukturu aviona "orao" i procijenjeno je da se njihov vijek može značajno produžiti, čak do 48 godina, tvrdi vojni ekspert Svetozar Jokanović, prenosi "Sputnjik".

"Izvršena je selekcija aviona dvosedne varijante, koji su ranije bili konzervirani i povučeni iz naoružanja, jer je 1996. godine SRJ pod pritiskom međunarodne zajednice morala da se odrekne velike količine naoružanja", kaže on.

Kao primjer Jokanović navodi čelni avion, NJ-22 proizveden septembra 1987. godine. Nakon kratke službe u Vazduhoplovnom opitnom centru, predat je u 241. lovačko-bombardersku eskadrilu i poslije naleta od 555 časova povučen je iz upotrebe.

On dodaje da je cilj da na kraju procesa modernizacije dobijemo avion koji će imati bitno drugačiju ulogu u odnosu na baznu varijantu.

"Iako je NJ-22 projektovan kao avion za borbenu obuku pilota i uvežbavanja u gađanju, raketiranju i bombardovanju, modernizacijom napadno-navigacijskog sistema, sistema za upravljanje vatrom, izmenama u zadnjoj kabini dobiće se avion potpuno drugačije namene. Zadnja kabina nije više rezervisana za nastavnika letenja već navigatora - operatera naoružanja. U narednoj fazi avion će dobiti podtrupni kontejner sa elektronikom potrebnom za navođenje novog naoružanja koje se specijalno razvija za modernizovanog 'orla': intercijalno i televizijski samonavođena raketa VRVZ-200, dometa preko 40 kilometara biće njegovo osnovno naoružanje. Tu su i nove vođene rakete VRVZ-24,M-16D, te laserski vođene avio-bombe LVB-250 - sve iz proizvodnje domaće namenske industrije", naglasio je Jokanović.

On smatra da će u saradnji sa stranim partnerom biti obezbijeđen i savremeni sistem za samozaštitu aviona.

Jokanović ističe da je svaka faza ovog projekta vrlo zahtjevna uključujući i osnovnu fazu remonta izabranih aviona - Zavod "Moma Stanojlović" odavno nije dobio složeniji zadatak, za koji su potrebna i velika finansijska sredstva.

"Ništa što je bilo vezano za projekat 'Orao' od njegovog nastanka do danas nije bilo jeftino, pa ni ovaj projekat. Ilustracije radi - za taj novac na tržištu moglo se kupiti i nekoliko novih mlaznih školsko-borbenih aviona", kaže i dodaje da je ova odluka značajna i za partnere van Srbije, u prvom redu za Zavod "Orao" iz Republike Srpske.

Iako je jasno da neće biti moguće istovremeno finansirati modernizaciju "orla" i početi proces nabavke novog mlaznog školsko-borbenog aviona, Jokanović vjeruje da će sljedeća faza biti nabavka novog mlaznog školsko-borbenog aviona, jer RV i PVO mora da nađe zamjenu za avione "supergaleb" i "orao".

"Idealno bi bilo da se ova dva tipa postepeno zamenjuju jednim tipom naprednog školsko borbenog aviona, što bi smanjilo i troškove upotrebe i otklonilo logističke probleme. Već su ostvareni kontakti i iskazan je određeni interes prema ruskom Jak-130, koji bi za nas predstavljao idealno rešenje za unapređenje obuke i olakšanje prelaska mladih pilota sa školsko borbenog aviona na lovac MiG-29 ili neki drugi napredniji avion. Da li će izbor pasti na ruski Jak-130, kineski L-15, italijanski M-346 ili južnokorejski T-50 pokazaće vreme, ali i što pre RV uđe u izbor novog aviona to će brže doći do potpunog oporavka našeg vazduhoplovstva", zaključuje Jokanović.

(Sputnjik)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije