BOR - Aktivisti u istočnoj Srbiji podijeljeni su u tumačenjima identiteta i porijekla Vlaha i njihove zajednice u Srbiji, a pojedini ističu da nisu iznenađeni današnjim stavom Rumunije da dodatnim garancijama vlaškoj zajednici Srbiji treba usloviti davanje statusa kandidata za članstvo u EU.
Na popisu 2002. godine u Timočkoj krajini kao Vlasi izjasnilo se više od 40.000 ljudi, dok se kao Rumuni deklarisalo njih 4.500.
Rezultati prošlogodišnjeg popisa još nisu obrađeni do kraja.
Polemika oko riječi "Vlah" ili "Rumun", koja se povela prilikom izbora 21 člana Nacionalnog savjeta Vlaha na izbornoj Skupštini održanoj marta 2006. godine u Boru, prerasla je lingvističke podjele u shvatanju jedne riječi i jasno je prikazala udaljenost dva suprotstavljena poimanja pripadnosti. Jedne, čije pristalice smatraju da su Vlasi Srbi, i druge koji tvrde da su Vlasi Rumuni.
Predsjednik Upravnog odbora "Multietnički centar za razvoj regije Dunav" Zoran Andrejić izjavio je danas da nije iznenađen stavom Rumunije na ministarskom savjetu EU jer, kako je rekao, Srbija niz godina "prikriva problem".
"Mnoge partije, a prednjače SPS, DS i SNS, otvoreno su se miješale u izbor Nacionalnog savjeta Vlaške nacionalne manjine, a da je to tačno, govori podatak da su pri izboru imali i do devet izbornih listi, a ostali po jednu ili dvije", rekao je Andrejić.
On je dodao da su stranke na vlasti ovoreno "agitovale" za svoje ljude koji su visoko pozicionirani u srpskoj politici, i tu naveo republičkog poslanika SPS-a Milića Miletića.
Andrejić je ocijenio da u tom procesu tadašnji ministar za ljudska i manjinska prava Svetozar Čiplić nije reagovao kako je trebalo. On smatra da je animozitet prema vlaškom pitanju nastao još u vrijeme vladavine Slobodana Miloševića, jer su pojedini funkcioneri izjavljivali da vlaška manija ne postoji.
Predsjednik Vlaške demokratske stranke Srbije, koja je u opoziciji u Boru, Predrag Balašević, ukazao je da su Vlasi jedina nacionalna manjina u Srbiji koja "nema mogućnost učenja maternjeg jezika u školi".
"Ne bih se sada upuštao u retoričko pitanje da li je to rumunski ili vlaški. Smatram da to jeste rumunski jezik, ali je ta rasprava premještena na politički, umjesto na naučni teren", kazao je Balašević.
On je ocijenio da država izdvaja nedovoljno za očuvanje kulture i tradicije Vlaha.
"Sve se svelo na susrete sela i pjesmu i igru. Međutim, mi nemamo mogućnost vjeroispovijesti na svom maternjem jeziku, kao što je to slučaj sa Srbima u Rumuniji, a najveći protivnik bogosluženja na vlaškom ili rumunskom jeziku, svejedno, jeste vladika timočki Justin", rekao je Balašević.
Pitanje vlaške populacije zapravo je pokrenuto u rumunskim medijima, koji su krajem 2001. godine, nakon posjete Srbiji, tvrdili da ni godinu dana od pada Miloševićevog režima, Vlasi iz Timočke krajine nisu osjetili očekivane i obećane blagodeti demokratije i ostvarivanja nacionalnih i ljudskih prava.
Prema procjenama rumunskih medija, u Timočkoj krajini živi nekoliko stotina hiljada Vlaha, odnosno etničkih Rumuna, pošto su riječi Vlah i Rumun, kao i Vlaška i Rumunija, sinonimi. Ranije su se u rumunskim medijima mogle čuti i pročitati mnogo veće brojke.
Etnolozi smatraju da Vlasi i Rumuni imaju iste pretke, govore istim jezikom, imaju istu kulturu, žive na istom prostoru. Međutim, oni nemaju istu svijest nacionalne pripadnosti.
Oni koji se izjašnjavaju kao Rumuni ocjenjuju da je jezik kojim govore Vlasi neknjiževni, arhaični rumunski, sa korišćenjem mnogih srpskih riječi.
Doktor istorijskih nauka Slavoljub Gacović, osnivač rumunske nevladine organizacije "Ariadnae filum", decidirano tvrdi da Vlasi ne postoje.
"Svi smo mi Rumuni. Popisi iz 2002. godine su namješteni, nas ima oko 350.000", tvrdio je ranije Gacović.
Nedavno preminuli penzionisani oficir bivše Jugoslavije i predsjednik Demokratskog pokreta Rumuna Srbije Dimitrije Kračunović tvrdio je ranije istočnoj Srbiji ima 740.000 Rumuna, da Vlasi ne postoje i da se tako izjašnjavaju jer su zavedeni, a popisi namješteni.
Predsjednik Rumunije Trajan Basesku je od 2009. godine u dva navrata posjetio istočnu Srbiju, gdje se založio da svima koji se izjašnjavaju kao Vlasi-Rumuni bude omogućeno da se školuju na rumunskom jeziku.
"Svima kojima se izjašnjavaju kao Vlasi-Rumuni potrebne su škole na rumunskom ali i crkve i mediji na maternjem jeziku. To je neophodno
kako bi se sačuvao identitet i običaj rumunskog naroda koji živi u Timočkoj krajini", rekao je tada predsjednik Rumunije Basesku.
Dragojević: Vlasi nisu Rumuni
Predsjednik Nacionalnog savjeta Vlaha Radiša Dragojević izjavio je danas da niko nema pravo da od pripadnika vlaške nacionalne zajednice zahtijeva da se izjašnjavaju kao Rumuni.
Dragojević je izjavio da Rumunija ne može da postavlja Srbiji ultimatume kada je riječ o vlaškoj manjini iz dva razloga: zato što se Vlasi ne osjećaju obespravljeno i zato što osim vlaške manjine postoji i legitimna rumunska manjina.
On je podsjetio da po popisu iz 2002. godine Rumuna u Srbiji ima oko 31.000 a Vlaha oko 40.000, pritom Vlasi žive uglavnom u 19 opština istočne Srbije, a Rumuni u Banatu.
"Bez obzira na sve sličnosti, to su dvije autohtone nacionalne manjine. Rumuni svojom maticom smatraju Rumuniju, Vlasi svojom matičnom državom smatraju Srbiju. Mi nemamo nijednu potrebu, niti osnov da se obraćamo Rumuniji, niti ona, pak, da u naše ime bilo šta od bilo koga traži", naglasio je Dragojević.
Prema njegovim riječima, u postoji grupa nezadovoljnika u okviru vlaškog korpusa koji smatraju da je njihov jezik rumunski, i oni su, kako je kazao, napravili problem obraćajući se za pomoć vlastima u Rumuniji.
Rumunija je, kako je objasnio, uoči posljednjeg popisa tražila da se izbriše kategorija Vlah, odnosno da se svi pripadnici vlaške manjine obavežu da se deklarišu kao Rumuni ili Vlaho-Rumuni, na šta Vlasi ni po koju cijenu nisu spremni da pristanu.
"Na oko 40.000 Vlaha u istočnoj Srbiji, po prethodnom popisu, ima oko 1.500 Rumuna. U mom rodnom mjestu, u Melnici, kod Petrovca na Mlavi, od 1.072 mještana, 770 su Vlasi, 13 su Rumuni. Taj odnos je i na nivou opštine Petrovac na Mlavi, koja je 2002. imala 3.500, a sada oko 7.000 Vlaha. Jedan broj se izjasnio kao Srbi, što je njihovo pravo. Jedan broj se nije opredjeljivao, ali je rekao da im je maternji jezik vlaški", rekao je Dragojević.
On je precizirao da prema nezvaničnim podacima prema prošlogodišnjem popisu u Srbiji ima oko 64.000 Vlaha, odnosno da je njihov broj znatno porastao u odnosu na prethodni popis.
O tome koliko je malobrojna struja u vlaškom korpusu koja nastoji da rumunizuje tu zajednicu, prema njegovim riječima, svjedoči i činjenica da u Nacionalnom savjetu Vlaha od 23 člana samo četiri zastupaju prorumunsku opciju.
"Na samoj izbornoj sjednici našeg Nacionalnog savjeta, sa liste koja je zastupala tu prorumunsku opciju bilo je sedam kandidata, od kojih su odmah troje pristupili nama i glasali, i danas glasaju, kao mi. U samom Nacionalnom savjetu, predstavnici te druge politike koja naginje ka Rumuniji, je svedena na broj od četiri člana", objasnio je Dragojević.