BEOGRAD, BEČ - Katastrofalni poplavni talas, koji je paralisao centralnu Evropu i dosad uzeo najmanje 16 žrtava, iz sata u sat sve više prilazi Hrvatskoj i Srbiji, gdje Dunav neprestano raste.
Situacija je u susjednim zemljama prilično napeta, pa je tako Zoran Đuroković, voditelj glavnog Centra odbrane od poplava "Hrvatskih voda", naglasio da razmjere jačine "čudovišta", kako je talas opisao, još ne mogu da se predvide.
"Problem je u tome što su u srednjoj Europi i dalje velike kiše, koje dodatno prihranjuju snagu Dunava i taj vodeni val je zapravo još u formiranju. Jasno je da je riječ o ekstremnom valu, drugom ili trećem po snazi u povijesti", poručio je Đuroković, dodajući da se pripremaju za scenarij ekstremne visine vode.
Dakle, sasvim je sigurno da vodena bujica seli u južne tokove Dunava, i u Hrvatskoj se očekuje za oko pet dana, nakon što je napravila pustoš u dijelovima Češke, Njemačke, Austrije i Slovačke, a u strahu žive i brojni Mađari, koji su takođe počeli da se bore s pravim potopom.
Nije lako ni Srbijancima, pošto se vrh vodenog talasa u toj zemlji očekuje u srijedu.
"Naše organizacione jedinice već su preduzele operativne i organizacione mere na terenu, znači, obilaze nasipe, kritična mesta", potvrdio je Đorđe Babić, zamjenik načelnika Sektora za vanredne situacije MUP-a Srbije.
Mirko Galonja, rukovodilac odbrane od poplava u preduzeću "Vode Vojvodine", izjavio je da će redovna odbrana od poplava danas biti proglašena na toku Dunava od Bogojeva do Novog Sada.
Da voda raste potvrdio je rekavši kako je vodostaj Dunava kod Novog Sada juče ujutru za 20 centimetara bio veći u odnosu na srijedu.
Galonja je naglasio da je izvjesno da će ta rijeka u trenutku nailaska maksimalnog talasa kod Bezdana preći granicu za proglašenje vanredne odbrane, pošto je u Budimpešti vodostaj kakav dosad nije bio zabilježen.
Voda, koja danima izaziva glavobolje u Češkoj, počela je da se povlači u prijestonici te zemlje, Pragu, ali su i dalje ugroženi slovačka prijestonica Bratislava, Budimpešta u Mađarskoj i neki dijelovi Njemačke. Više osoba još se vodi kao nestalo.
Vodostaj Dunava u austrijskim pokrajinama Donja Austrija i Beč nalazi se u daljem porastu, a hidrolozi očekuju da će uskoro dostići vrhunac.
U mjestu Hainburg stanje je i dalje dramatično pošto vrhunac poplavnog talasa još nije stigao do tog grada. Dunav je na ovom mjestu dostigao nivo od 9,61 metar, zbog čega su evakuisane 82 kuće.
U Bratislavi su parkovi na nižim dijelovima grada i kafići pored Dunava poplavljeni.
Kada je Njemačka u pitanju, posebno je pogođena pokrajina Saksonija, gdje Štab za obnovu procjenjuje štetu na dvije do dvije i po milijarde evra.
Više od 30.000 ljudi evakuisano je iz njemačkog Halea, a morali su da napuste domove zbog najvišeg vodostaja u posljednja četiri vijeka.
Dok u državama pogođenim poplavama broje žrtve i sabiraju štetu, iz Brisela upozoravaju da je prazna kasa Fonda solidarnosti Evropske unije za pomoć u katastrofama.
Farmeri spaseni u zadnji čas
U Njemačkoj vlada prava drama, a spasioci su preksinoć helikopterom izvlačili porodice s krovova poplavljenih kuća, nakon što je nasip popustio na dva mjesta.
U toj zemlji, četiri farmera spasena su samo trenutak prije nego što je potonuo traktor na kojem su čekali pomoć.
Kriv je beton?
Poplave koje posljednjih dana odnose živote i uzrokuju veliku štetu u srednjoj Evropi najava su vlažnije budućnosti na sjeveru, a sušnije na jugu, upozoravaju stručnjaci.
"Možda je prerano za obilne padavine optužiti klimatske promjene, ali se svakako može reći da su one bar djelimično odgovorne. Dio krivice treba da prihvate i vlasti, koje nedovoljno sprovode promišljenu urbanizaciju i betonizaciju", ističu u Evropskoj agenciji za životnu sredinu.