PODGORICA - Diplomatski predstavnici Turske i Azerbejdžana tražili su od Podgorice pojašnjenje o nedavnoj posjeti šefa crnogorske diplomatije Igora Lukšića susjednoj Jermeniji, navode danas crnogorski mediji.
Turska negira da je od 1915. do 1923. počinila genocid nad Jermenima, dok Azerbejdžan ima loše odnose sa Jermenijom zbog spora oko pokrajine Nagorno-Karabah, bogate rudama i naftom, zbog koje su dvije držve ratovale krajem osamdestih godina prošlog vijeka.
Lukšić je tokom boravka u Jerevanu početkom maja obišao spomenik Cicernakaberd i poklonio se žrtvama genocida iz perioda 1915-1923.
Ambasada Turske u Crnoj Gori potvrdila je podgoričkom dnevniku “Vijesti" da su se ovim povodom susreli sa “bitnim crnogorskim zvaničnicima”.
“Susreli smo se sa bitnim crnogorskim zvaničnicima i iznijeli naše viđenje po pitanju posjete. Odnosi Crne Gore i Turske izgrađeni su na obostranom povjerenju, tako da mi vjerujemo u dobre namjere crnogorske strane”, odgovoreno je “Vijestima” iz turske ambasade.
Savjetnik u ambasadi Azerbejdžana Sejran Mirzazade kazao je za “Vijesti” da iz te ambasade ne žele da komentarišu posjete crnogorskih zvaničnika i odnose Crne Gore sa drugim zemljama.
Crnogorsko Ministarstvo spoljnih poslova i evropskih integracija nije "Vijestima" direktno potvrdilo, niti demantovalo informaciju da su Turska i Azerbejdžan tražili naknadno objašnjenje Lukšićevih aktivnosti u Jerevanu.
Izvor “Vijesti” iz Vlade kazao je “Vijestima” da je spor nastao zbog toga što ambasade Turske i Azerbejdžana nisu prethodno obaviještene o Lukšićevim planovima tokom posjete što je, kako tvrdi, ustaljena diplomatska praksa kada postoje neriješeni problemi između država.
Taj izvor je dodao da je premijer Milo Đukanović povjerio jednom od svojih savjetnika iz kabineta da "izgladi situaciju" sa ambasadama Turske i Azerbejdžana, što je, kako ocjenjuje podgorički dnevnik, "izgleda u međuvremenu i urađeno".
Turska i Azarbejdžan trenutno se smatraju za jedne od najozbiljnijih ekonomskih partnera crnogorske Vlade zbog angažamana u Željezari i najavljene investicije u Kumboru.
Jermenija, čije je stanovništvo većinom pravoslavno, skoro čitav vijek optužuje Tursku da je u doba Otomanskog carstva počinila genocid nad Jermenima, sistematskim etničkimm čišćenjem i protjerivanjem sa teritorije današnje Turske.
Jerevan tvrdi da je u osmogodišnjem periodu tokom Prvog svjetskog rata i poslije njega stradalo između milion i milion i po Jermena.
Turska nikada nije priznala genocid, što je dovelo do toga da su granice između dvije zemlje i danas zatvorene i da se sva pitanja rješavaju posredstvom trećih država.
Azerbejdžan i Jermenija vodili su dva rata zapamćena po brutalnim borbama i velikim žrtvama.
Prvi sukob započet je 1918. godine, a nakon kraćeg primirja nastavljen je 1920. i trajao je dvije godine. Turska je u tom ratu pomagala Azerbejdžan, a nekadašnji predsjednik Azerbejdžana kazao je da su Azeri i Turci “jedna nacija u dvije države”.
Drugi sukob Azerbejdžana i Jermenije počeo je 1988. i poznat je kao rat Nagorno-Karabah po oblasti u kojoj su eskalirale borbe. Taj sukob okončan je 1994. godine uz ogromne civilne žrtve na obje strane.
Odnosi Azerbejdžana i Jermenije i danas su puni tenzija, jer su te dvije zemlje i dalje, tehnički gledano, u ratu.
Vlada iz Bakua i dalje prijeti oružanim preuzimanjem Nagorno-Karabaha, a građanima Jermenije i osobama jermenskog porijekla zabranjen je ulazak u Azerbejdžan.