BEOGRAD - Srbija i druge balkanske zemlje sigurno će se sada suočiti sa više prepreka i odlaganja na putu ka Evropskoj uniji, jer se i sam blok raspada, iako je možda preuranjeno proglasiti njegovu smrt, ocjenjuje američka agencija AP.
"Kako se izgledi za članstvo u EU sada smanjuju i EU dijeli, nestabilni balkanski region, koji se graniči sa EU, mogao bi sada postati plen za moćne igrače, kao što je Rusija", ocjenjuje agencija.
AP navodi da nakon što su građani Velike Britanije odlučili na referendumu da napuste EU, proruske snage u Srbiji požurile su da proglase smrt tog bloka: palili su svijeće i polagali cvijeće ispred sjedišta EU u Beogradu, a napore Srbije da se priključi tom bloku proglasili su ništavnim.
"Obavještavamo građane Srbije da je poslije duge i teške bolesti EU preminula u 59 godini", naveli su oni u umrlici, koju su zalepili na ulasku u kancelariju EU.
Agencija podsjeća da je obećanje o proširenju EU na Istok, koje je zagovarala Britanija, pomoglo da se zaustave "brutalni ratovi" na teritoriji bivše Jugosavije devedesetih godina.
Srbija, Crna Gora, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Albanija koje su, kako ističe, u različitima fazama evropskih integracija, saopštile su da odluka Britanije da napusti EU neće umanjiti njihove napore da postanu članice EU, ali su, kako tvrdi, njihovi lideri priznali da oslabljena EU možda neće biti privlačna kao nekad.
AP navodi da je srpski premijer Aleksandar Vučić rekao da je ishod referenduma u Britaniji "najveći politički zemljotres od pada Berlinskog zida" ocjenivši da "nema sumnje da će to ostaviti značajne posljedice ne samo kratkoročno, već dugoročno".
Vučić je, kako navodi agencije, istakao da "ne može u ovom trenutku da kaže kakva će ubuduće biti politika proširenja EU".
Američka agencija ocenjuje da je Srbija strateški važna zemlja za Rusiju, jer je njen "jedini stvarni saveznik u regionu" i da se Beograd suočio sa, kako ocjenjuje, "nemilosrdnom propagandom i političkim pritiskom Kremlja da se odrekne prozapadnih saveza".
Ruski zvaničnici su, podsjeća agencija, tražili da se u Srbiji održe referendumi o članstvu u EU, a eventulano i NATO, računajući na snažne istorijske veze između dva slovenska naroda.
Moskva je, dodaje AP, bila veoma aktivna u BiH preko "mini-države bosanskih Srba" čiji zvaničnici, tvrdi agencija, "zaustavljaju napore tamošnjih muslimana i Hrvata da se zemlja priključi EU i NATO".
Narod u BiH, ocjenjuje AP, godinama vidi članstvo u EU kao cilj koji će donijeti stabilnost u životima ljudi, ali podjela u EU vraća loša sjećanja na "jugoslovensku tragediju".
Predsjednik Makedonije Ðorde Ivanov, čija je zemlja kandidat za članstvo u EU od 2005. godine, rekao je da je "veoma zabrinut" zbog Brexita i poričio da se plaši da bi se EU sada mogla pocijepati, odnosno da će više zemalja napustiti blok.
"Mi, koji smo pripadnici starije generacije, iskusili smo tragediju bivše Jugoslavije, gdje je takođe postojao sistem kolektivnog odlučivanja. Gdje je sada ta država? Zabrinuti smo zbog mogućnosti da bi EU mogla poći istim putem", rekao je Ivanov.