PRIŠTINA - Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i kosovski predsjednik Hašim Tači susreli su se u subotu u Alpbahu. Kosovo je zbog toga danas važna tema u brojnim medijima.
Vučić je na Evropskom forumu u Alpbahu iznio stav da međunarodna zajednica treba da pusti Srbe i Albance da sami riješe problem koji se tiče Kosova, dok je Tači rekao da nijedna zemlja ne treba da se protivi sporazumu Srbije i Kosova.
Sve češće se čuje i podrška razgraničenju i korekciji granica.
Bečki “Standard“ piše upravo o prijedlogu o razgraničenju i korekciji granica po pitanju Kosova. List ocenjuje da je riječ o prijedlogu "sa zamkama", te dodaje da su do sada promjene granica bile tabu-tema, zbog čega, kažu, postoji otpor civilnog društva i eksperata.
“"zgleda kao jednostavno i pragmatično rješenje. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Hašim Tači dogovaraju razmjenu teritorija. Većinski Srbima naseljen sjever Kosova pripao bi Srbiji, a većinski albanski naseljena Preševska dolina Kosovu. Zauzvrat Kosovo treba indirektno da bude priznato od Srbije", navodi “Standard”.
List, međutim, ističe da dogovor Vučića i Tačija nije pravno obavezujući, već demokratska legitimacija u sopstvenoj zemlji i međunarodno priznanje.
"Slabi Tači na unutrašnje političkom planu nije prihvaćen kao legitimni pregovarač od mnogih političkih igrača na Kosovu. A i u Savjetu bezbjednosti UN Velika Britanija i Kina imaju dobre razloge da spriječe debatu o promijeni granica", tvrdi se u dnevniku.
List ističe da se ne radi samo o nemogućoj primijeni, već i pravnim principima, te o regionalnoj stabilnosti, koji bi bili ugroženi.
Podsjeća da se međunarodna zajednica rukovodila principom "uti pošidetis" prilikom raspada bivše Jugoslavije, koji predviđa da međunarodne granice na jednoj teritoriji novonastalih država u vrijeme nezavisnosti odgovaraju postojećim administrativnim granicama.
Na tom principu, podvlači list, zasniva se koherentna politika EU prema državama bivše Jugoslavije i nekadašnjeg SSSR, a na o ukazuje i njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je iz istorijske svjesti i pravne sigurnosti striktno protiv promjene granica.
Analizu je objavio i briselski "Evroaktiv" koji je prenio izjavu evropskog komesara Johanesa Hana da bi Brisel trebalo da prihvati dogovor Srba i Albanaca.
"Radi se o bilateralnom rješenju koje ne može da se koristi kao primjer za druga pitanja", izjavio je on.
Evroaktiv u svojoj analizi navodi da je namjera komesara Hana da ovom izjavom odbaci strahove da bi bilo kakvo pomjeranje granica na Balkanu moglo da pokrene nove probleme u nestabilnom regionu.
Johanes Han je postizanje dogovora u dijalogu Beograda i Prištine, kome posreduje EU, opisao kao "geopolitičku neophodnost" i podsjetio na obavezu EU da se "brine o evropskim zemljama, ne prepuštajući tu ulogu trećim državama u svijetu".
Evroaktiv podsjeća da pet EU država nisu priznale nezavisnost Kosova, ne želeći da primjer jednostrane promjene granica Kosova postane pravilo.
U tekstu se navodi da bi rješavanjem odnosa Beograda i Prištine Srbija došla "vrlo blizu pristupanja EU", dok se evropska budućnost Kosova ocjenjuje kao "manje jasna" upravo zbog nepriznavanja nezavisnosti Kosova od svih članica EU.
Tači i kosovski premijer Ramuš Haradinaj i dalje imaju različite stavove. Tači je u intervjuu za "Juropijan vestern Balkans" naveo da se protivi etničkim granicama.
"Znam da Srbiji odgovara da ne žuri sa neizbježnim priznanjem Kosova. Voleli bi da zadrže status kvo, ali više nije moguće da se to zadrži. Dakle, moramo da definišemo ovaj bilateralni odnos, da definišemo granicu između dve republike i moramo da završimo sa Kosovom u Ujedinjenim nacijama", rekao je Tači u intervjuu EWB.
"Zbog toga su naši zapadni partneri otvoreni prema kreativnim i naprednim rješenjima, kako bismo mogli da postignemo ovaj cilj", dodao je Tači.
Međutim, Haradinaj kaže da nema potrebe za kreativnošću.
Haradinaj je na skupu o ekonomskoj saradnju u regionu rekao da "Kosovo ima svoje granice, ima granicu sa Albanijom, Crnom Gorom, Makedonijom i sa Srbijom, prenio je Radio slobodna Evropa.
"Mi poštujemo te granice i ne mislimo da nam je potrebna kreativnost za novo dizajniranje granica", kazao je Haradinaj.
Prištinska "Koha" navodi da je "Srbija izgleda postigla cilj".
"Srbija je izgleda postigla cilj stvorivši utisak da je kosovska nezavisnost bez saglasnosti Beograda bila pogrešna i nestabilna i ne predstavlja konačno rješenje", navodi se u tekstu Avgustina Paljokaja.
Prema njegovim riječima, Srbija je pronašla podršku i u jednom dijelu administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, za koga Paljokaj kaže da je "opsjednut da pokaže da su svi prethodni potezi američkih administracija bili pogrešni i moraju se poboljšati".
"Čak i poruke od protivnika kosovske nezavisnosti, (Džona) Boltona, da se sporazum o 'korekciji granica' ne smije ometati, ide u ovom smjeru"', navodi autor teksta.
On smatra da su ovo, kako kaže, "strašne posljedice dijaloga u Briselu", koji je stvorio podjele na Kosovu.
Inače, "Gardijan" je prije nekoliko dana objavio tekst u kojem se pita da li bi podjela ili razmjena teritorija mogla da donese nove sukobe u region. List tvrdi da bi takvo rješenje, imalo domino efekat kada su u pitanju BiH i Makedonija.
Da podsjetimo, Evropska komisija smatra da Srbiji i Kosovu treba dati prostor da se dogovore o sadržaju sporazuma o normalizaciji odnosa, rekla je portparolka Komisije Maja Kocijančič.