ZAGREB - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) izrazila je poprilično čuđenje stajalištima ministra finansija Slavka Linića i njegovom izjavom o šokiranosti reakcijama poslodavaca zbog navodnog protivljenja promjenama koje ministar zagovara, te poručila kako poslodavci nisu u šoku već pokušavaju spasiti što se da spasiti.
"Ne ulazeći u način komunikacije, koja je osobna stvar svakog pojedinca i ulazi u sferu njegovog osobnog stila, pa tako i ministra, svoje neslaganje HUP usmjerava na dva bitna područja - sadržaj promjena i brzina i smjer promjena", navodi se u saopštenju HUP-a.
Poslodavci pri tome ističu kako su promjene koje provodi ministar Linić u jednom dijelu sasvim suprotne ekonomskoj logici i poslovanju u kriznim uslovima, a vrlo često nisu u skladu ni s Ustavom RH.
"Učinak politike koju zagovara i provodi ministar Linić daljnji je pad ekonomske aktivnosti mjereno kroz podatke o industrijskoj proizvodnji, BDP-u, razini zaposlenosti, osobnoj potrošnji i maloprodaji", navode iz HUP-a.
Poslodavci okupljeni u HUP-u izražavali su svoje neslaganje s nekim od mjera koje je ministar Linić ugradio u Zakon o porezu na dohodak (retroaktivnost), Opšti porezni zakon, ali i u prijedloge pojedinih rješenja iz Zakona o finansijskom poslovanju, navode iz HUP-a.
Ističu kako su neka od tih rješenja suprotna ekonomskoj logici, iskonski protivna preduzetničkoj filozofiji i imaju dugoročno negativni učinak na opstanak i razvoj poduzetništva u Hrvatskoj.
"Te smo naše stavove javno iznosili u svim prigodama, a ustavnost nekih od tih rješenja provjerit ćemo i pred Ustavnim sudom RH", kažu u HUP-u.
Što se tiče brzine i smjera promjena, iz HUP-a navode da se zalažu za korjenite i brze promjene u državi i društvu.
"Ne smatramo da je pravi smjer porezna presija i dalji pritisak na poduzetnike, što u konačnici ugrožava i ovo malo preživjelog u realnom sektoru. Tu mislimo na duboke i korijenite reforme javne uprave, teritorijalnog ustroja zemlje, zdravstvenog sustava i sustava socojalne zaštite, obrazovnog sustava, a napose pravosuđa", ističu poslodavci.
U svim tim sistemima ima poprilično prostora u kojem bi se mogle pronaći brojne rezerve za popunjavanje i proračunskih rupa, ali i, jednako tako važno, povećanje efikasnosti sistema koji bi bio na usluzi građanima i preduzećima, tvrde iz HUP-a.
"Ovako se sustav samo razvija do usijanja kroz vrlo jasan pokazatelj o povećanju broja zaposlenih u javnom sektoru u posljednjih pola godine", navode iz HUP-a.