BEOGRAD - Na mestu bivšeg zatvora na Adi Ciganliji, za koje se sumnjalo da krije posmrtne ostatke komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini, generala Dragoljuba Draža Mihajlovića, nisu pronađeni nikakvi ljudski ostaci, izjavila je danas prof. Marija Djurić, rukovodilac forenzičkog tima.
Pretraga na ovoj lokaciji počela je 9. avgusta, ali arheološka iskopavanja nisu dala nikakve rezultate, rekla je Djurićeva.
Ona je navela da nisu nađeni dokazi da je bilo ko sahranjen uz spoljnu stranu sjevernog zatvorskog zida, koju su svjedoci označili kao moguće mjesto gdje je pokopan general Mihailović.
Pronađeno je, međutim, 17 čaura koje su date na balističko vještačenje, kazala je ona, što znači da nije isključeno da je komandant Ravnogorskog pokreta na tom mjestu strijeljan.
Zato je po nalogu tužioca Višeg suda u Beogradu Branislava Pantelića, traganje za jamom u kojoj bi mogli biti posmrtnim ostacima generala Mihailovića nastavljeno na širem području ove lokacije, južno od zatvorskog zida, objasnila je Djurić.
Prema njenim riječima, trenutno se vrši snimanje tog područja georadarom koji registruje promjene u gustini slojeva zemljišta, što će potrajati nekoliko dana.
Ukoliko radar pokaže promjene na terenu, kako je kazala, onda će se kao i u slučaju prve lokacije, pristupiti iskopavanjima u skladu sa standardnom arheološkom procedurom.
Postupak pretrage, ekshumacije i identifikacije lokacija na Adi Ciganliji vrši se na osnovu podataka i iskaza svjedoka do kojih je došla državna Komisija za istraživanje tajnih grobnica ubijenih i nestalih poslije septembra 1944. godine.
Stručnjaci državne komisije su krajem juna obavili skeniranje terena i probno iskopavanje iza zatvorskog zida kada su pronađene kosti, ali su analize pokazale da nisu ljudskog, već životinjskog porijekla.
General Mihailović je u montiranom procesu 15. jula 1946. osuđen na smrt strijeljanjem pod optužbom za kolaboraciju i dva dana kasnije pogubljen kao državni neprijatelj "broj jedan".
Prema iskazima dvojice svjedoka, Draža i još osam osoba koji su strijeljani 16. i 17. jula, bačeni su u dvije jame iza zatvorskog zidana na Adi, dok je treći svjedok tvrdio da je strijeljan u bagremovoj šumi, 400 metara od Belog dvora.
Sekretar Državne komisije za otkrivanje tajnih grobnica, istoričar Srđan Cvetković objasnio je danas da je lokacija na Adi određena kao primarna upoređivanjem iskaza svjedoka i podataka iz dokumenata Britanskog vojnog arhiva.
Pojedini svedoci, kako je kazao, tvrdili su da je Dražino tijelo, po naređenju tadašnjih komunističkih vlasti, iz bezbjedonosnih razloga premješteno na nepoznatu lokaciju, a drugi opet da je uništeno i spaljeno, kako mjesto gdje je sahranjen ne bi postalo predmet kulta.
Ukoliko je to tačno, pitanje je da li ćemo ikada pronaći Dražin grob, kazao je Cvetković i dodao da će se o eventualnom ispitivanju drugih lokacija, odlučivati tek kada bude završena pretraga na Adi.