BANJALUKA, BEOGRAD - Za rješavanje preostalih problema izbjeglica iz ratova u bivšoj Jugoslaviji biće potrebne još milijarde evra, rekla je Vesna Petković, portparol Kancelarije UNHCR-a u Beogradu.
UNHCR priprema donatorsku konferenciju, koja najvjerovatnije u junu treba da bude održana u Beogradu, a na kojoj se očekuje da će Amerika i zemlje EU na raspolaganje staviti nekoliko stotina miliona evra.
"Nažalost, za rješavanje problema svih izbjeglih će nam trebati milijarde evra, a toliko novca nećemo moći prikupiti. Deo problema neće moći biti rešen tamo. Međutim, moram da kažem da UNHCR neće te ljude koji ostanu ostaviti na cedilu i mi ćemo se konstantno angažovati i kod vlasti i kod međunarodnih organizacija da se to pitanje trajno reši", istakla je ona.
Prema njenim riječima, UNHCR je stavljanjem izbjegličke krize u bivšoj Jugoslaviji među pet najprioritetnijih za UNHCR, najzaslužniji da su vlade SAD i EU prepoznale važnost rješavanja tog problema i izrazile spremnost da daju novac.
I Drago Vuleta, pomoćnik ministra za izbjegla i raseljena lica RS, slaže se da će rješenje problema izbjeglica trajati dugo, vjerovatno i do sedam godina, odnosno do početka 2019. godine.
"Namjera je da ovo pitanje bude riješeno u dvije faze. Prva faza bi bila u naredne tri godine, a druga faza u dodatne tri do četiri godine. Srbija sigurno neće sve probleme riješiti u prvoj fazi, a mi se nadamo da ćemo u RS uspjeti barem veći dio riješiti u prvoj fazi, odnosno do 2015. godine", kaže on.
Veliki uspjeh je, kako kaže, što su razne institucije u RS i Srbiji uspjeli ubijediti i zapadne zemlje da pitanje Srba koji su imali stanarska prava u Hrvatskoj takođe bude stavljeno na listu pitanja o kojima će se raspravljati u Beogradu na konferenciji.
Kako kaže Milojko Budimir, predsjednik Asocijacije izbjegličkih udruženja iz Hrvatske, najveći problem je nerješavanje pitanja Srba izbjeglih iz Hrvatske koji su imali stanarska prava. Kako ističe, oni su nezadovoljni što su stanarska prava riješena u svim zemljama osim u Hrvatskoj, te da je Hrvatska prekršila Bečki sporazum o sukcesiji kojim se, kako kaže, obavezala da se vrati na stanje prije rata, u šta su uključena i stanarska prava.
"Mi nismo zadovoljni kako Hrvatska i Srbija rješavaju ovaj problem. Mi mislimo da su im izbjegli Srbi moneta za međusobna potkusurivanja. Koliko god to strašno zvučalo, mi mislimo da bi i jedni i drugi najrađe da nas uopšte nema", ističe on.
Zbog toga su, kako kaže, odlučili da pokrenu potpisivanje peticije kojom bi se od međunarodne zajednice tražilo da ulazak Hrvatske u EU uslovi rješavanjem stanarskih prava srpskih izbjeglica.
"Naredne sedmice se nadamo da ćemo se sastati sa predsjednikom RS Miloradom Dodikom i upoznati ga sa našim problemima", rekao je on.
Vojislav Stanimirović, predsjednik SDSS-a i potpredsjednik Vlade Hrvatske, takođe smatra da rješavanje pitanja Srba otežavaju odnosi između dvije zemlje i kako one vide ovo pitanje.
"Srbija sa Hrvatskom ima neke dogovore koje mi i ne razumijemo baš najbolje. Zato smatram da će se problem stanarskih prava lakše riješiti kada Hrvatska uđe u EU", smatra Stanimirović.
Prema podacima srpskih udruženja u Srbiji, u toj zemlji ima još više od 100.000 srpskih izbjeglica iz Hrvatske koji svoj status nisu u potpunosti riješili, dok ih u BiH, odnosno u RS, ima oko 40.000.
"Imamo još najmanje 7.500 zahtjeva za obnovu kuća u Hrvatskoj koji nisu riješeni i više od desetine hiljada srušenih objekata koji još nisu obnovljeni", kaže Budimir.
Prema podacima UNHCR-a, Vlada Hrvatske je primila 4.584 zahtjeva za stambeno zbrinjavanje van područja od posebnog državnog interesa, odnosno bivših zona ratnih dejstava, a dodijeljeno je 1.035 stanova.
Dorijan Klasnić, portparol UNHCR-a u Hrvatskoj, navodi da Vlada Hrvatske sprovodi Program stambenog zbrinjavanja srpskih izbjeglica bivših nosilaca stanarskih prava, te da pruža mogućnost za njihovo otkupljivanje.
"Za mogućnost otkupa se već odlučilo tristotinak korisnika stanova", rekao je on.