ŠIBENIK - Njegovo preosveštenstvo episkop dalmatinski Fotije izjavio je da u Dalmaciji, gdje je prije 1995. živjelo više od 100.000 pravoslavnih Srba, danas ima između 20.000 i 25.000 stanovnika srpske nacionalnosti.
Episkop Fotije je rekao da su se u Dalmaciju vratili većinom stariji ljudi "koji su pri kraju svojih životnih podviga", istakavši da ima dosta razloga što je takvo stanje. "Na prvom mestu su ekonomski razlozi, ali naravno da su u to uključeni i politički. Preko leta veliki broj pravoslavnih Srba iz Dalmacije dolazi u rodni kraj i obilaze naše crkve i manastire, ali ih mali broj, nažalost, ostane da i dalje tu živi, jer su uslovi za život i povratak još veoma teški", naglasio je episkop Fotije.
On navodi da česte napade na crkvene objekte u Eparhiji dalmatinskoj, pa i na samu Episkopiju u Šibeniku, smatraju kao "dodatni krst i izraz svjedočenja pravoslavne vjere". "Mi ne mrzimo ljude, koji čine takve stvari, već se pokušavamo moliti Bogu za njih. Tome nas uči naša pravoslavna vera i etika. Druga je stvar, šta bi trebalo da u takvim slučajevima čine država i nadležne državne institucije", naveo je episkop dalmatinski Fotije.
On je dodao da je, osim na crkvene objekte, bilo i direktnih napada na Srbe povratnike širom Dalmacije zbog čega je Eparhija nekoliko puta morala da piše zvaničan dopis predsjedniku Hrvatske i predsjedniku Vlade, da zaštite pravoslavne Srbe povratnike na prostorima ove eparhije. Prema njihovim saznanjima, pronađen je veoma mali broj počinilaca. "Ti povremeni incidenti i napadi na Srbe povratnike, pokazuju da još nema potpune slobode i demokratije na ovim prostorima, što veoma negativno utiče i na eventualni povratak drugih izbeglih Srba", naglasio je episkop Fotije.
Episkop Fotije smatra da je veći problem u tome da zakonski od države, kao i od medija tako nešto bude žigosano kao zlo, nedopustivo i kažnjivo, čime bi se stvarala atmosfera slobode i zaštite svih ljudi i naroda, bez obzira na njihovu različitost u vjeri i kulturi.
On navodi da je to dugotrajan proces i da treba da se dostiže, uz sadejstvo svih nadležnih i mjerodavnih državnih faktora.
Vladika ističe da u Eparhiji dalmatinskoj, posebno u velikim gradovima kao što su Split, Šibenik i Zadar, ima slučajeva da se srpska djeca ponovo krštavaju u Rimokatoličkoj crkvi, na šta su ranije ukazivali i sveštenici zagrebačkih parohija. Takvih slučajeva, kaže, najviše ima u tzv. mješovitim brakovima, gdje se pravoslavna djeca "veoma lako utapaju u dominantnu većinu rimokatoličkog stanovništva". "Mi, kao Crkva, pokušavamo da sprečimo ovu pojavu našim obraćanjima, kao i radom sveštenika na parohijama. Presudna stvar za rešenje ovoga problema bila bi potpuna sloboda veroispovedanja i da su ljudi te slobode svesni, odnosno da je ona vidljiva u praktičnom životu. Sve dok toga nema, ljudi će se po svojoj slabosti priklanjati ovim drugim rešenjima", smatra episkop Fotije.
On je rekao da je u unutrašnjosti Dalmacije mnogo bolje stanje, navodeći primjer Bukovice i Kninske Krajine, gdje ima više od 300 pravoslavne djece, koja pohađaju vjeronauku. "To je za naše uslove u Dalmaciji veoma značajna i velika stvar", istakao je episkop Fotije.
Govoreći o srpskim bogomoljama, episkop Fotije je rekao da je Eparhija do sada uspjela da obnovi veliki broj parohijskih crkava i dodao da su obnovljeni i svi dalmatinski manastiri, koji imaju i svoja bratstva.
"Obnovu je većinom finansirala Eparhija dalmatinska, ali, hvala Bogu, u poslednje vreme ima sve više Srba Dalmatinaca iz sveta, koji se uključuju u obnovu parohijskih crkava. Takav slučaj imamo trenutno u Benkovcu, Kašiću i u Imotskom", dodao je episkop Fotije.
On je naglasio da je veoma značajna pomoć stizala i od Ministarstva vjera Srbije bez koje, kako je rekao, ne bi mogli učiniti veoma bitne stvari i izrazio nadu da će te pomoći biti i ubuduće.
Kada je riječ o pomoći hrvatske države, episkop dalmatinski je istakao da je nekoliko objekata, kao što su crkva svetog Ilije u Zadru, manastir Krupa, saborna crkva u Šibeniku, registrovano kao kulturni spomenici i da ih pomaže Ministarstvo kulture. Ta pomoć je, navodi, "nažalost, mala, ali u svakom slučaju postoji i to je dobro".