HAG, BEOGRAD, ZAGREB - Haški tribunal je napravio ozbiljnu grešku različitim prvostepenim i drugostepenim presudama hrvatskim generalima za zločine u "Oluji", što je dodatno poremetilo odnose u regionu, slažu se pravni stručnjaci iz Hrvatske i Srbije koje smo kontaktirali.
Iako se Toma Fila, ugledni beogradski advokat, i Anto Nobilo, ugledni zagrebački advokat, obojica sa iskustvom sa Haškim tribunalom, ne slažu o tome koja presuda od ove dvije je bila pogrešna, obojica ističu da se radi o ozbiljnoj grešci.
Za Nobila ključne su dvije greške, jedna greška prvostepenog suda i druga greška Haškog tužilaštva, koje se, kako je istakao, nije potrudilo da optužnicu spremljenu za Franju Tuđmana i Gojka Šuška prilagodi optuženim generalima Hrvatske vojske.
Kako je naveo, greška prvostepenog suda, koji je Antu Gotovinu i Mladena Markača osudio na dugogodišnji zatvor za udruženi zločinački poduhvat, jeste što je u međunarodno pravo pokušao da uvede granicu od 200 metara za prekomjerno granatiranje.
"Do te presude nikad nijedan međunarodni sud nije odredio takvu granicu za granatiranje. To je bila kreacija prvostupanjskog suda, iz meni potpuno nepoznatog razloga. Kad je palo to, onda je pao i udruženi zločinački poduhvat jer se cijela optužnica bazirala na tome. Po meni, to je apsolutna pogreška suda", istakao je Nobilo.
Oslobađajuća presuda ne znači da se u "Oluji" nisu desili zločini, a obaveza je hrvatskog pravosuđa da progoni odgovorne za zločine, kazao Nobilo
Kako je dodao, takva frapantna razlika između prvostepene i drugostepene presude samo je dodatno pojačala emocije Srba koji su žrtve ratnih zločina u "Oluji".
"Ja vjerujem da su emocije tih ljudi uistinu pojačane jer je sve išlo po principu toplo-hladno. Takve stvari lome čelik, a kamoli ne krhke odnose među nacijama", istakao je Nobilo.
Fila se takođe slaže da je Haški tribunal napravio ozbiljnu grešku, ali on glavnog krivca vidi u sudiji Teodoru Meronu, predsjedniku Apelacione komore Tribunala.
"Uzmite slučajeve Tihomira Baškića, Veselina Šljivačanina, pa sad ove sa generalima. To su toliko frapantne razlike u presudama da je to zaista neverovatno. To se nijednom iole ozbilnom sudu ne sme dešavati", istakao je Fila.
Po njegovom mišljenju, ovakvo postupanje je pokazalo da su sudije u funkciji onih koji plaćaju rad Tribunala.
"Finansiranje suda je skoro isključivo iz američkih izvora, a Meron je Amerikanac, i onda tako sude. Nacionalno pravo je kodifikovano, ima kontrolne organe, neko bi se zapitao, postavio pitanje kompetentnosti sudija ili nešto slično kad bi se ovako nešto desilo. Ovde, to je međunarodno pravo, ono nije kodifikovano i onda je to uvek volja najjače zemlje. To je tako, ne možete ništa da učinite", rekao je Fila.
Iz Haškog suda nisu htjeli da komentarišu da li se radi o ozbiljnoj grešci, jer, kako su naveli, Tribunal načelno ne komentariše sudske presude.
Magdalena Spalinska, portparol Tribunala, nam je rekla da nije gotovo sa suđenjima za ratne zločine i da tužilaštva zemalja bivše Jugoslavije mogu tražiti dokazne materijale izvedene na Tribunalu za nacionalne sudske procese za ratne zločine.
"Sada je na nacionalnim pravosudnim organima da procijene koji dokazi izvedeni na Tribunalu njima mogu pomoći da sprovode vlastite postupke za ratne zločine", istakla je ona.
Za Nobila upravo ova činjenica je najvažnija, jer, kako je naveo, oslobađajuće presude za ova dva generala ne smiju značiti da se u "Oluji" nisu desili ratni zločini.
Haški tribunal ustupiće dokaze za postupke za ratne zločine nacionalnim sudovima
"Postoji obveza prije svega hrvatskih sudova da progone sve one koji su počinili djela ratnog zločina. Dakle, ništa nije propalo. Još se može procesuirati svakog tko je počinio zločin. Ne treba gledati na ovu presudu kao na zadnju mogućnost kažnjavanja krivaca za ratne zločine u 'Oluji'", istakao je Nobilo.
Iako se generalu Gotovini, kako je objasnio, više ni na jednom sudu ne može suditi za djela za koja je oslobođen na Tribunalu, postoji mogućnost da mu se sudi za djela počinjena u BiH.
"Treba detaljno proučiti presudu, i ako u njoj nisu navedena neka djela koja su eventualno počinjena u BiH, naravno da se može pokrenuti postupak", istakao je Nobilo.