BEOGRAD- Predstavnici izbjeglih Srba iz Hrvatske uputili su otvoreno pismo hrvatskoj premijerki Jadranki Kosor u kome zahtijevaju sveobuhvatno, pravično i trajno rješenje brojnih problema prognanih Srba iz Hrvatske i građana Srbije koji su oštećeni u svojim imovinskim i drugim pravima u toj zemlji.
U pismu, adresiranom i na potpredsjednika hrvatske Vlade iz reda Srba Slobodana Uzelca, izražava se žaljenje zbog toga što Kosorova i Vlada Hrvatske nisu podržali zahtjev da Sabor usvoji deklaraciju o poštovanju prava prognanih Srba iz Hrvatske.
Predsjednik koalicije izbjegličkih udruženja Miodrag Linta ocijenio je da je Hrvatska nakon što joj je odobren pristup EU dobila "prvo poluvrijeme", s obzirom da će u naredne dvije godine imati monitoring od strane EU.
Navodeći da se ključni iskorak u rješavanju problema prognanih Srba tiče, prije svega, odnosa Beograda i Zagreba, Linta je ocijenio da je vlast u Srbiji "za sada vodila politiku popuštanja prema Hrvatskoj, uz obrazloženje da će joj Zagreb biti prijatelj na putu evropskih integracija, a sve preko leđa prognanih krajiških Srba".
On je naveo da izbjeglice traže da Srbija vodi politiku "čistih računa" i da predsjednik države i vlade podrže njihovu inicijativu da Skupština Srbije usvoji rezoluciju o poštovanju ljudskih prava prognanih Srba iz Hrvatske.
Linta je rekao da ta rezolucije pitanje prognanih Srba iz Hrvatske treba da definiše kao jedno od otvorenih pitanja u odnosu dvije države, jer se samo tako može govoriti o stvarnom pomirenju. U suprotnom se pravi farsa od koje nemaju korist ni Srbija, ni Hrvatska, ni EU.
U otvorenom pismu, koje je predato danas u Ambasadi Hrvatske u Zagrebu, predstavnici izbjegličkih udruženja i zavičajnih klubova izražavaju žaljenje što nije podržan zahtjev da Hrvatska preuzme odgovornost za stradanja i gubitke prognanih Srba.
Konstatuje se da je temeljni problem prognanih Srba činjenica da u Hrvatskoj i dalje vlada diskriminatorski odnos u zakonodavstvu i da su Srbi, nažalost, i dalje građani drugog reda.
Vlada Hrvatske, kaže Linta, ne pokazuje stvarnu političku volju da se pronađe sveobuhvano pravično i trajno rješenje problema prognanih Srba.
U otvorenom pismu istaknuti su zahtjevi koje bi Hrvatska trebalo da riješi prije ulaska u EU, među kojima povratak oduzetih i stečenih imovinskih prava, uspostavljanje istih standarda u suđenjima za ratne zločine, prestanak zloupotreba spiskova i potjernica u cilju zastrašivanja Srba i odvraćanja od povratka i rješavanja njihovih problema.
Srbi traže iste standardi u procesu stambenog zbrinjavanja, očuvanje njihovog kulturnog i nacionalnog identiteta, ekonomsku obnovu srpskih područja. Naglašeno je da se pitanje rješavanja nestalih lica u Hrvatskoj rješava neobjašnjivo sporo, s obzirom da je od 1 920 nestalih Srba riješena sudbina svega njih 911.
Pismo je predato povodom obilježavanja 16 godina od stradanja Srba u hrvatskoj operaciji "Oluja".
Akcija hrvatske vojske pod nazivom "Oluja" počela u jutarnjim časovima 4. avgusta 1995. godine granatiranjem naseljenih područja sjeverne Dalamcije, Korduna, Like i Banije. Potom su hrvatske snage, uz odobrenje i podršku NATO-a, a u sadejstvu sa HVO i Armijom BiH, izvršile agresiju na ta područija koja su bila pod zaštitom UN. Za svega nekoliko dana sa vjekovnih srpskih ognjišta protjerano je oko 220 000 stanovnika, ubijeno su 1 934 lica, od kojih 1 196 civila i pričinjena je ogromna materijalna šteta.