BEOGRAD - Vlasnik, direktor i glavni i odgovorni urednik novinske agencije FoNet Zoran Sekulić preminuo je u noći 21. jula poslije kraće bolesti u 67. godini, saopštila je porodica.
Sekulić je rođen 6. septembra 1958. godine u Beogradu, a 1981. diplomirao je na međunarodnom smeru Pravnog fakultetu Univerziteta u Beogradu.
Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je 1982. godine.
Sekulić je osnivač Novinske agencije FoNet, prve privatne novinske agencije sa nezavisnom uređivačkom politikom, koja je počela da radi 7. februara 1994.godine.
Bio je član Upravnog odbora Asocijacije medija, najvećeg poslovnog udruženja novinskih izdavača, novinskih agencija i portala u Srbiji i član Upravnog odbora Saveta za štampu.
U septembru 2011. godine bio pregovarač medijske zajednice (Asocijacija medija, NUNS, UNS, NDNV i Lokal pres) sa Vladom Srbije, prilikom izrade prve Medijske strategije.
Za doprinos medijskim reformama u Srbiji OEBS ga je nagradio kao ličnost 2012. godine.
Dekretom predsjednika Republike Francuske Fransoa Olanda, Zoran Sekulić odlikovan je ordenom Legije časti u rangu viteza. Prestižno francuskog odličje koje je ustanovio Napoleon Bonaparta, Sekuliću je dodjeljeno na prijedlog francuskog ministra spoljnih poslova i međunarodnog razvoja Žan Mark Eroa.
Predsjednik Njemačke Frank Valter Štajnmajer odlikovao je 2020. godine Zorana Sekulića Ordenom za zasluge SR Njemačke.
Žiri Lige eksperata (LEX) Srbije, koja okuplja eminentne stručnjake iz oblasti prava, ekonomije, sociologije, politikologije, kulture, obrazovanja, ekologije i medicine, nagradio ga je 2022. godine priznanjem Vitez poziva.
Novinarsku karijeru započeo 1982.godine, kao saradnik u Radio Beogradu, program 202.
Od 1983. do 1993. godine radio je kao novinar i urednik u Novinskoj agenciji Tanjug. Izvještavao sa svih najvažnijih domaćih i međunarodnih državnih i međudržavnih skupova u vrijeme jugoslovenske krize, uključujući zasjedanja Predsjedništva SFRJ, pregovore predsjednika jugoslovenskih republika i pokrajina, kao i sa Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, pod predsjedavanjem lorda Karingtona u Hagu.
Zbog neslaganja sa uređivačkom politikom Tanjuga, u jesen 1992. godine podnio ostavku na mjesto urednika Političke rubrike. U novembru 1993. godine napustio Tanjug i osnovao FoNet zajedno sa kolegom Nebojšom Magdeskim, sa kojim se 1994. razišao iz poslovnih razloga. Od tada je jedini osnivač i vlasnik FoNeta.
Prije 15 godina osmislio, kreirao i primjenio koncept digitalnih multimedijalnih i multiplatform interaktivnih agencijskih servisa vijesti - pisanih, foto, audio i video vijesti - prvi tog tipa u Srbiji i regionu.
Razvio je specijalizovane TV formate FoNeta - Kvaka 23, Agreman, Kiosk, Vidokrug, Pressek, Stigma, Kosinus i Vesti u 60 sekundi.
Bio specijalni izvještač iz institucija Evropske unije, uključujući Evropski savjet i Evropski parlament, NATO, Saveta Evrope, Savjeta bezbjednosti i Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, Stejt dipartmenta, Kremlja, Pekinga, Šangaja, Jerusalima, Pariza, Madrida, Berlina, Beča, Atine, Londona, Bukurešta i drugih.
Profesionalno se usavršavao u brojnim studijskim posjetama strukovnim udruženjima i redakcijama u Londonu, Kardifu, Bonu, Berlinu, Briselu, Strazburu, Tel Avivu, Moskvi, Sankt Peterburgu, Torontu, Montrealu, Otavi, Njujorku, Vašingtonu, Majamiju i univerzitetima Kolumbija u Misuriju i UCLA u Los Anđelesu.
Autor je hiljada agencijskih i novinskih tekstova, audio i tv priloga, objavljivanih u Srbiji i regionu, citiranih u mnogobrojnim inostranim medijima.
Kao uvodničar, panelista i moderator, godinama je bio učesnik najznačajnijih domaćih, regionalnih i evropskih konferencija i stručnih skupova iz oblasti slobode medija, novinarstva i medijske industrije.
Mjesto i vrijeme sahrane porodica će naknadno objaviti, prenosi b.92.