NOVI SAD - Predsjednik Vlade Vojvodine Bojan Pajtić kaže da u ovom trenutku autonomiji pokrajine, kao i sveukupnoj regionalizaciji Srbije, "šteti histerija svake vrste", kad je riječ o statusu Vojvodine.
"Kao što Vojvodini štete podmetanja da se otcepljuje, isto joj tako štete i tvrdnje da joj ništa nije dato. Nije tačno ni jedno, ni drugo", izjavio je Pajtić za novosadski "Dnevnik".
On je dodao da su priče o otcjepljenju Vojvodine od Srbije notorne besmislice, kao i da građanima nije dovoljno objašnjeno značenje tog pojma.
"Zahtev neke regije da se otcepi od matične države uvek je etnički motivisan bilo da je reč o Škotskoj, Baskiji ili Južnoj Osetiji. Otuda je i samo pominjanje odvajanja Vojvodine u kojoj je više od dve trećine stanovništva srpsko, u istoj ravni, kao i tvrdnja da u Šumadiji jača separatizam. Dakle, reč je o notornoj besmilici", naveo je Pajtić.
Prema ocjeni Pajtića, koji je i potpredsjednik Demokratske stranke, promjene koje su se dogodile nakon 5. oktobra 2001. godine možda nisu na očekivanom nivou, ali Vojvodina ipak nije razočarana postignutim, jer je nesporna dramatična razlika u odnosu na period Miloševićeve vladavine, ne samo kada je riječ o njenim nadležnostima, već i svim segmentima života.
"Ne treba zaboraviti ni da, zapravo, i nismo imali na raspolaganju punu deceniju, jer nisu sve te godine ispunjene ni reformskim procesima, ni ozbiljnom željom da se promene učine. Vojislav Koštunica i njegov DSS odmah su posle 5. oktobra našli zajednički jezik sa ostacima obaveštajnih struktura u policiji, vojsci, sa ostacima korumpiranog pravosuđa, sa ratnim huškačima iz devedesetih", rekao je Pajtić.
On je dodao da je to najprije "u dobroj mjeri usporilo reforme, a nakon ubistva Zorana Đinđića i potom sa formiranjem republičke vlade, koju je vodio Koštunica, reforme su zaustavljene".
"Sada je, srećom, sve ponovo oživelo i danas pokrajinska administracija može da se pohvali pokretanjem investicionog ciklusa kakav se prethodnih 30 godina ne pamti u Vojvodini", kaže Pajtić.