Ex -Yu

Prijave zbog ratnih zločina u akciji Bljesak

Prijave zbog ratnih zločina u akciji Bljesak
Prijave zbog ratnih zločina u akciji Bljesak
Agencije

ZAGREB - Dvije nevladine organizacije iz Hrvatske podnijele su krivičnu prijavu protiv počinilaca ratnih zločina nad zarobljenicima nakon operacije "Bljesak" u kojoj su počekom maja 1995. hrvatske snage zauzele zapadnu Slavoniju koje je bila dio Republike Srpske Krajine, odnosno zaštićeni UN sektor Zapad.

Prijavu su podnijele nevladine organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava za Hrvatsku i Srpski demokratski forum.

"Naše dvije organizacije jutros su podnijele prijavu državnom tužilaštvu, odnosno državnom tužiocu Mladenu Bajiću (na fotografiji)", rekao je na konferenciji za novinare direktor Inicijative Mario Mažić.

Prijava je podnijeta protiv nepoznatih počinilaca, odnosno komandira i odgovornih lica u jedinicama policije i vojske koje su u logorima nekoliko gradova, ali prije svega u Varaždinu gdje je tretman bio najbrutalniji, maltretirale ratne zarobljenike.

Mažić i predsjednik upravnog odbora Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula podsjetili su da su 4. maja 1995. hrvatske snage ušle na područje Pakraca gdje su svi pripadnici Srpske vojske Krajine već dan ranije predali oružje predstavnicima UN-ovih mirovnih snaga i čekali predaju.

Nakon što su Hrvati odvojili žene i djecu, ali i 15-ak lica koja su bila označena kao komandiri i komandanti jedinica, oko 500 muškaraca, od 16 do 80 godina, odvojeno je i odvezeno autobusima u Varaždin. U tamošnjoj sportskoj dvorani morali su sjediti na svojim nogama i rukama na leđima na betonskom igralištu bez pomjeranja, inače bi bili udarani mogama.

Nakon tušranja ledenom vodom ispitivani su u odvojenim prostorijama, pri čemu su maltretirani i tučeni rukama, nogama i raznim predmetima. Budili su ih iz sna i tjerali da pjevaju hrvatsku himnu i ostale hrvatske nacionalne pjesme i pozdravljaju zastavu. Dobijali su presoljenu hranu, zbog čega su pili više vode i češće odlazili u sanitarni čvor gdje su bili prebijani. Sve to dešavalo se onda kad nije bilo predstavnika Crvenog krsta.

Nakon što su zarobljenici proveli i do dvije sedmice u Varaždinu, pri čemu su najmlađi i najstariji puštani ranije, većina je odvežena u Bjelovar pred Vojni sud, gdje su bili optuženi za oružanu pobunu i amnestirani. Nakon toga vraćeni su u Pakrac gdje je dio njih konvojem UNPROFOR-a otišao za BiH.

Po riječima aktiviste Inicijative Svena Milekića, Inicijativa i SDF podnijeli su državnom tužilaštvu prijavu zbog ratnog zločina nad ratnim zarobljenicima.

Kako se pripadnici hrvatskih snaga koji su prebijali i mučili ratne zarobljenike, kao ni oni koji su ih ispitivali, nisu predstavili, krivična prijeva podnijeta je protiv lica koja su bila pretpostavljena direktnim počiniocima iz redova MUP-a, specijalne policije, vojne policije i Hrvatske vojske.

"Oni su, kršeći pravila međunarodnog prava, naredili ili znali da njihovi potčinjeni muče ratne zarobljenike u velikom broju na posebno okrutan i podmukao način i prema njima nečovječno postupaju, nanoseći im velike patnje i povrede zdravlja batinanjem i verbalnim zastrašivanjem", rekao je Milekić.

Mažić je izrazio uvjerenje da hrvatske institucije znaju ko je komandovao aktivnostima u Varaždinu i da će ih se brzo naći.

Po njegovim riječima, postoje brojne izjave o postupcima nad zarobljenim Srbima, ali i o korektnom postupku pojedinaca. Iako je maltretiranje zarobljenika bilo prisutno i u sportskoj dvorani u Bjelovaru, maltretiranja zarobljenika nisu bila tako izražena kao u Varaždinu.

Mažić je rekao i da brojni zarobljenici nemaju medicinsku dokumentaciju iako i danas trpe fizičke i psihičke posljedice mučenja.

Na pitanje da li su oni koji su bili pušteni i ostali u zapadnoj Slavoniji, naknadno bili hapšeni zbog navodnih ratnih zločina, Mažić je odgovorio da je to bilo samo u jednom slučaju, ali da je ustanovljeno da je optužba lažna, pa je osoba puštena.

I onih 15-ak lica s činovima koji su izdvojeni i nekoliko dana maltretirani u jednoj kući koja je služila kao privatni zatvor, kasnije su prebačeni u Bjelovar, kazao je on i dodao da je Inicijativa ovu godišnjicu "Bljeska", koji se inače obilježava jednostrano, obilježila podnošenjem krivične prijave.

Džakula je podsjetio da je u "Bljesku" na više mjesta bilo ratnih zločina gdje je Hrvatska vojska na putevima prema rijeci Savi pucala po izbjeglicama, kao i u Lipiku gdje je nakon operacije bilo više ubistava.

Razgovor s Bajićem iskorišten je da se pita šta je s krivičnom prijavom koju je zbog paljenja 26 sela u zapadnoj Slavoniji i ubistava više civila u tim selima u jesen 1991. SDF podnio 11. maja 2010. godine, rekao je Džakula.

Konferenciji za medije prisustvovale su i diplomate iz ambasade Srbije.

Najčitanije