BEOGRAD - U zemljama bivše Jugoslavije tokom prva dva dana kampanje prikupljeno je 9.000 potpisa podrške građana osnivanju Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o žrtvama ratova na prostoru SFRJ (REKOM), izjavila je danas Maja Mićić iz Inicijative mladih za ljudska prava.
"Jako nas raduje što kampanja najbolje teče u Bosni i Hercegovini, gde je za dva dana prikupljeno 4.000 potpisa. U Srbiji je prikupljen zadovoljavajući broj od 3.900 potpisa", rekla je Maja Mićić.
Dodala je da je u Hrvatskoj skupljeno 1.500 potpisa i da je u toj zemlji "situacija nešto slabija" zbog vremenskih uslova, odnosno bure u primorskim gradovima i kiše koja u Hrvatskoj pada tokom posljednja dva dana.
"Na Kosovu je za dva dana prikupljeno 600 potpisa, u Makedoniji 80 potpisa, dok je u Sloveniji prikupljen 181 potpis, a u Crnoj Gori prvog dana je prikupljeno 200 potpisa", rekla je Mićićeva.
Navela je da bi ukupan broj potpisa za prva dva dana trebalo da bude za oko 2.000 veći, odnosno 11.000, kada stignu izveštaji za srijedu, 27. april, iz Niša, Novog Sada i Subotice u Srbiji i iz Mostara, Tuzle i Prijedora u BiH.
Maja Mićić rekla je da je u Srbiji kampanjom obuhvaćeno između 45 i 50 mjesta za koje je zaduženo 30 koordinatora, a prikupljanje potpisa sprovodi Inicijativa mladih za ljudska prava.
Akcija prikupljanja potpisa počela je u utorak, 26. aprila, u osam najvećih gradova bivše Jugoslavije i planirano je da do 6. juna bude prikupljeno milion potpisa.
Inicijativu za formiranje REKOM-a pokrenuo je Fond za humanitarno pravo iz Beograda.
Građani mogu potpisati peticiju i na sajtu Koalicije za REKOM (www.zarekom.org), a prikupljanje potpisa trajaće do 6. juna.
Više od deset godina od završetka oružanih sukoba na tlu bivše SFRJ, ni u jednoj od država regiona nije dovršen popis žrtava, a više od 15.000 ljudi i dalje se vode kao nestali.
Budući REKOM bi u završnom izveštaju trebalo da iznese popis ubijenih i nestalih, masovnih grobnica, logora i drugih mesta na kojima su ljudi zatvarani.
Inicijativu za osnivanje REKOM-a do sada su podržali predsjednici Hrvatske i Srbije, Ivo Josipović i Boris Tadić, Skupština Crne Gore, Evropska komisija i Evropski parlament, kao i mnoge javne ličnosti.