U Hrvatskoj je registrovano 399 civilnih vazduhoplova. Najpopularniji među Hrvatima su Cessne i Piperi.
U Hrvatskoj se ove godine dogodilo čak 13 nesreća ili nezgoda vazduhoplova opšte avijacije, u kojima je smrtno stradalo sedam osoba.
U Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo (HACZ) kažu da su u tim nesrećama uglavnom sudjelovali sportsko-rekreativni avioni. A kao uzroke tih nesreća navode letenje bez poštovanja svih potrebnih propisa.
Neregistrovani avioni
Tako se leti na neregistrovanim avionima, bez odgovarajućih dozvola pilota, i to unatoč inspekcijskim kontolama, pokretanju krivičnih i drugih postupaka. Nesreće su se pogotovo zaredale u zadnja dva mjeseca jer tokom ljetnih mjeseci, zbog povoljnih meteoroloških uvjeta i sezone odmora, intenzitet letenja letjelicama znatno je pojačan. No zbog velikog broja nesreća HACZ će pojačati nadzor sportsko-rekreativnih letjelica, i to kroz, kako navode, vanredne provjere tehničke ispravnosti, kontrolu izvođenja operacija te provjere valjanosti dozvola pilota. Kontroliraće i provođenje osposobljavanja i provjeru za sticanje pilotskih dozvola. Isto tako u Agenciji navode da će pojačati i svoje aktivnosti s ciljem edukacije i informisanja vazduhoplovne zajednice radi podizanja razine stručnosti, poznavanja propisa i promocije bezbjednosti u vazduhoplovnoj zajednici, a pogotovo u domeni sportsko-rekreativnog vazduhoplovstva. Inspektori Agencije imaće pune ruke posla jer se u Hrvatskoj posljednjih godina povećao broj aviona. Prema podacima HACZ-a, u Hrvatskoj je registrirano 399 civilnih letjelica. U 2011., primjerice, bila su registrirana 362.
U registru su navedene letjelice aviokompanija poput Croatia Airlinesa ili pak helikopteri Ministarstva unutarnjih poslova, no golemu većinu od tih 399 aviona čine letjelice u vlasništvu fizičkih osoba i aeroklubova. Tu su i avioni i helikopteri u vlasništvu tvrtki koje ih koriste za poslovna putovanja.
Prema podacima iz registra, 146 letjelice u vlasništvu je fizičkih osoba, čija se imena ne navode jer Agencija ne daje takve podatke. No zato se preko tvrtki koje su upisane kao vlasnici letjelica mogu otkriti neka imena. Tako se do imena Đure Gavrilovića može doći preko njegove tvrtke Gavrilović koja je navedena kao vlasnik aviona Pipistrel Sinus 912. Gavrilović d.o.o. prije je bio vlasnik i jednog helikoptera, no u registru se taj podatak više ne navodi. Tajkun Željko Žužić, odnosno njegova tvrtka Solidum vlasnik je helikoptera Robinson R 44 Clipper. U helikopteru se vozi i najbogatiji Hrvat Ivica Todorić, i to u Bellu 427, koji je formalno u vlasništvu tvrtke Jadran jahte. O vrijednostima tih letjelica teško je govoriti jer su uglavnom kupljene prije nekoliko godina, pa čak i prije više od deset te je njihova cijena sad znatno niža od one koju su vlasnici za njih platili kad su ih kupovali.
Kad je Agrokor preko Jadran jahti 2007. godine nabavljao Bell 427, njegova vrijednost bila je oko tri milijona eura.
Firma koja se bavi skupljanjem i reciklažom metalnog otpada Jadran Metal u vlasništvu Ivana Pavletića vlasnica je pak aviona Piper PA-28-235 Cherokee.
Iz registra je pak izbrisan svojedobno najskuplji avion među hrvatskom poslovnom avijacijom – Beechcraft King Air 200, koji je poduzetnik Boris Kordić platio oko 4,5 milijona dolara. Kao vlasnik tog aviona bila je upisana Kordićeva tvrtka Colombo Air.
Državne institucije
Među skupljim vazduhoplovima, čija se vrijednost proteže od nekoliko stotina hiljada do više od milijon evra, jesu Piper PA-31 T1 Cheyenne 1 u vlasništvu Delić Aira, zatim Piper PA-23-250 Aztec u vlasništvu Eudora Leta, a tvrtka Geofoto u svojoj floti ima, među ostalim, Cessnu 551 Citation II. Cessna 525 Citation Jet, jedan od skupljih business jetova u hrvatskom registru vazduhoplova, u vlasništvu je tvrtke Orest immorent. Najpopularniji avion među Hrvatima je pak Cessna kojih je ukupno u registru 77, a slijedi Piper sa 25 aviona. Helikoptera je ukupno 16. Uz avione i helikoptere u registru su navedene i jedrilice te baloni.
Od državnih institucija svoje avione imaju Vlada, MUP, Fakultet prometnih znanosti, a kao vlasnik Piper Pawneeja još se uvijek navodi odavno ugašeni Hrvatski fond za privatizaciju.
(vecernji.hr)