ZAGREB - Procesuiranja ratnih zločina u Hrvatskoj od 2005. do 2009. godine, na koje je stavljen poseban akcenat u izvještaju Amnesti itnernešnel, nesrazmjerno su uperena protiv hrvatskih Srba koji su optuženi u 76 odsto svih predmeta.
U izvještaju ove organizacije koji je objavljen u četvrtak ističe se da bi vlasti trebale ubrzati procesuiranje osumnjičenih za ratne zločine i da to postave kao prioritet, jer je na njima odgovornost da se sazna istina o događajima iz prošlosti koji su uništili mnoge živote.
Procesuiranje ratnih zločina u Hrvatskoj pokazuje da pravosudni sistem zemlje, zbog neprekidnih odgađanja, prijetnji svjedocima i zabrinutosti zbog standarda, ne uspijeva da omogući zadovoljenje pravde mnogim žrtvama rata od 1991. do 1995. godine.
Vladini statistički podaci pokazuju da se trenutno u prosjeku zaključi 18 predmeta ratnih zločina godišnje, a s obzirom da postoji još skoro 700 predmeta koji tek treba da budu procesuirani, većina odgovornih možda nikada neće biti privedena pravdi.
Većina postupaka za ratne zločine u Hrvatskoj vodi se pred županijskim sudovima, gdje se u sudskim vijećima uglavnom ne nalaze sudije koje odlučuju u krivičnim predmetima, a sudijama često nedostaje dovoljna stručnost u međunarodnom krivičnom pravu i drugim relevantnim međunarodnim standardima.
Svjedoci u predmetima ratnih zločina i dalje se suočavaju sa zastrašivanjem i prijetnjama, a županijski sudovi nemaju osnovne kapacitete da bi im pružili podršku i zaštitu.
Istovremeno, navodi koji se odnose na neke vojne i političke funkcionere na visokom položaju u Hrvatskoj nikad nisu istraženi, uprkos postojanju javno dostupnih podataka, što potvrđuje primjer Vladimira Šeksa, nekadašnjeg potpredsjednika hrvatskog Sabora, koji je navodno bio umiješan u zločine počinjene u Osijeku 1991. godine.
Potpunu, nezavisnu i nepristrasnu istragu za slične optužbe izbjegli su i general Davor Domazet Lošo, koji je imao komandnu ulogu u vojnoj operaciji u Medačkom džepu 1993. godine i Tomislav Merčep, ratni pomoćnik ministra unutrašnjih unutrašnjih poslova, koji je navodno pod istragom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.
Dok su neki ljudi koji su optuženi za ratne zločine nastavili uživati podršku države, mnogim žrtvama ratnih zločina uskraćeno je pravo na reparaciju, ističe se u izvještaju.
Programski direktor za Evropu i centralnu Aziju Nikol Dakvort ocijenila je da su mnogi neuspjesi hrvatskog pravosudnog sistema velikim dijelom posljedica nedostatka političke volje za bavljenje ratnim nasljeđem.
Ona je poručila da žrtve i njihove porodice zaslužuju ispunjenje pravde.
Amnesti internešnel pozvao je hrvatske vlasti da usklade zakonodavstvo zemlje sa međunarodnim standardima, razviju državnu strategiju za procesuiranje predmeta ratnih zločina i privedu pravdi sve, uključujući i više funkcionere, koji su navodno počinili ratne zločine tokom rata 1991- 1995 godine.
Delegacija Amnesti internešnela boravi u Zagrebu da bi predstavila izvještaj i razgovarala o preporukama na sastancima sa hrvatskim vlastima, uključujući i predsjednika Ivu Josipovića.