ZAGREB - Hrvatski zakon o evropskoj potjernici koji je zaštitio bivšeg funkcionera jugoslovenske tajne službe Josipa Perkovića od izručenja Nemačkoj, kolokvijalno nazvan “Lex Perković” ponovo je u žiži javnosti, nakon što je SDP premijera Zorana Milanovića pokrenula ustavne promjene kojma bi se definisalo ukidanje zastarijevanja krivice za politički motivisana ubistva.
Predsjednik Ivo Josipović je danas iz Splita poručio da izmjene Ustava u ovom trenutku nisu ključni problem zemlje, kao i da najviši državni akt ne treba mijenjati zbog jedne osobe ili jednog slučaja.
Josipović je, kako su prenijeli hrvatski mediji, juče u Parizu, međutim, izjavio da bi bilo dobro da se prihvati promjena Ustava o nezastarijevanju teškog ubistva iz političkih pobuda.
Danas je, sudeći po hrvatskim medijima, Josipović nešto modifikovao svoj stav istakavši da se ne smije razmišljati o promjenama zakona ili Ustava zbog jedne osobe ili jednog slučaja.
“To nije i ne smije tako biti, Ustav se ne smije mijenjati zbog jedne osobe ili jednog slučaja. To nije i ne smije tako biti i to se ne sme menjati radi jedne osobe ili jednog slučaja za koji do kraja ni ne znamo kakav je i tek ga treba razmotriti”, kazao je Josipović.
Ali, ako je, kaže, slanje univerzalne poruke da nijedan politički motivisan zločin ne može biti zaboravljen, njemu je to prihvatjivo.
On, naime, smatra da postoje i druga rješenja osim izmjene Ustava.
SDP je predložio promjenu Ustava kojom bi se definisalo pitanje zastarijevanja politički motifisanih ubistava, nakon što je Vlada Hrvatske dva dana uoči ulaska u Evropsku uniju izmijenila zakon o evropskoj potjernici odredbom da se ona može odnositi samo za zločine počinjene nakon avgusta 2002. godine.
Tom izmjenom praktično je onemogućeno hapšenje i izručenje Perkovića Njemačkoj koja za njim ponovila potjernicu odmah po ulasku Hrvatske u EU.
Njemačka Perkovića potražuje zbog sumnje da je umiješan u više likvidacija hrvatskih disidenata u emigraciji među kojima i u ubistvo nekadašnjeg direktora INA Stjepana Djurekovića 1983. godine u toj zemlji.
Inače, Perkovićev sin Saša je zaposlen u Josipovićevom kabinetu kao savjetnik za bezbjednost hrvatskog predsjednika.
Slično misli i predsjednik opozicione Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Tomislav Karamarko koji kaže da će ta stranka podržati ustavne promjene, ali prije toga želi da se o tome razgovara jer smatra da se sve može riješiti samo povlačenjem “Lex Perkovića”
Karamarko je rekao da je njegova stranka spremna za iskreno i autentično rješavanje problema “komunističkih zločina” za razliku od onih koji su te zločine skrivali.
Karamarko tvrdi da je još kao minister unutrašnjih poslova pokretao neke postupke iz komunističkog perioda, ali da tada nije bio podržan i da je naprotiv optuživan da “hapsi ljude posle toliko godina”.
Lider HDZ-a je uvjeren i da će rješenjem tog problema pasti mnoge “ikone i pozlate sa mnogih poznatih imena”.
“Mislim da je vrijeme da to napravimo. Ušli smo u Evropu, a Evropa se s tim ne igra, Evropa je rešila problem komunističkih zločina”, naveo je Karamarko.
U međuvremenu, Perković je negirao da ima bilo kakve veze sa ubistvom Djurekovićem.
“Nisam počinio krivična djela koja mi pripisuju i nemam veze s Djurekovićevim ubistvom”, rekao je Perković zagrebačkom “Večernjem listu”.
Perković tvrdi i da ništa ne zna o dva audiozapisa o Djurekovićevom ubistvu koji je Hrvatska navodno svojevremeno proslijedila Njemačkoj.
U tim razgovorima se navodno spominjao i Željko Ražnatović Arkan koji je, prema njekim tvrdnjama, lično ubio Djurekovića, piše hrvatski “Jutarnji list”.