NJUJORK - Bivša američka sekretarka Medlin Olbrajt održala je sinoć promociju svoje nove knjige "Fašizam: upozorenje" u jevrejskoj zajednici Bet Eloim u naselju Bruklin u Njujorku.
Promocija je, međutim, prekinuta nakon što su demonstranti u publici uzvikivali da je autorka ratni zločinac, ističući i plakate sa sličnim porukama.
Događaj nije bio medijski najavljen, niti su predstavnici medija bili prisutni. Audio i video snimanje, takođe, nije bilo dozvoljeno.
Međutim, saradnik Espresa iz Njujorka našao je način da sve zabilježi.
Olbrajt je govorila o propasti američke demokratije i usponu fašizma, a sama promocija knjige je uvod u njenu političku turneju koju planira da sprovede širom Sjedinjenih Američkih Država. Bivša sekretarka je u novoj knjizi iznijela svoje stavove o bivšim fašističkim režimima u kojima je odrastala, trenutnoj vlasti u Americi zemlji i predsjedništvu Donalda Trampa.
Protesting Madeleine Albright war criminal coming to Brooklyn pic.twitter.com/6t949d1adH
— дочь' Tupac Amaru(@hijadetupac) April 10, 2018
Događaj, iako nije bio medijski najavljen, okupio je pored zvanica i demonstrante. Svoje negodovanje iznijeli su ispred jevrejske zajednice Bet Eloim, a nekolicina je pronašla način da se nađe u publici.
Organizator protesta je Interntional action center.Sekretarkino obraćanje je bilo prekidano od strane protestanata koji su je nazivali ratnim zločincem, krivcem za genocid na Bliskom istoku i smrt još uvijek nepoznatog broja civila, ali za koje se zna da broje preko petsto hiljada dječijih žrtava.
Knjiga „Fašizam: upozorenje“ sadrži i Olbrajtino sagledavanje rata u Jugoslaviji, rata na Kosovu, Miloševićeve vlasti nazivajući srpski narod najvećim zločincem i krivcem za tadašnje sukobe u regionu.
Madeleine Albright is not welcome in Brooklyn. pic.twitter.com/m8jF43drtn
— Christian Cobb (@_ChristianCobb) April 11, 2018
Opravdanje za NATO agresiju nad srpskim narodom iznijela je u istom dijelu knjige opisujući da je odluka o intervenciji donijeta od strane tadašnjeg predsjednika Klintona i same sekretarke.
"Tokom treće godine službe državnog sekretara, predsjednik Klinton i ja smo osjetili dužnost da iskoristimo nacionalna bezbjednosna sredstva koja su nam bila na raspolaganju da bismo spriječili gubitak još većeg broja žrtava. Nakon sastanka sa evropskim kolegama, izvršili smo pritisak na srpskog lidera da pronađe miran način za izlazak iz krize. Takođe, uputila sam ga, da kao i u Bosni, Nato je bio spreman za vazdušni napad u cilju zaštite civila. U planu koji smo razvili, Kosovu bi bila dodijeljena autonomija, kao i razoružanje OVK-a, a njihov zahtjev za nezavisnošću stavljen na čekanje. Nakon mnogo oklijevanja , kosovski Albanci su pristali na dogovor, a da bi dogovor bio sklopljen morali smo da ubijedimo i čovjeka iz Beograda (Miloševića, prim. prev.)“ - tvrdi ona u knjizi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.