BEOGRAD - Više Tužilaštvo u Beogradu podnijelo je Upravi kriminalističke policije zahtjev za prikupljanje potrebnih informacija i obavještenja kako bi se proverili svi navodi koji su prethodnih dana iznijeti u medijima u vezi sa preostalim novcem koji su donatori uplaćivali za liječenje preminule Tijane Ognjanović, rečeno je u Tužilaštvu.
Nakon izvještaja policije tužilaštvo će donijeti tužilačku odluku o daljem postupanju u tom slučaju, dodaju u tužilaštvu.
U UPK-u je rečeno da je zahtjev Višeg tužilaštva o tom slučaju juče stigao i da je proslijeđen Odjeljenju za privredni kriminal koje će da izrvši detaljnu provjeru tokova novca.
Prethodnih dana u beogradskim tabloidima pokrenuto je pitanje šta je sa novcem koji su firme i građani uplatili za liječenje male Tijane u Americi koja je preminula 15. jula u bolnici u Hjustonu ne dočekavši transplantaciju srca.
Od ukupno 2.580.000 evra koji su skupljeni za njeno liječenje prema pisanju pojedinih medija, u tu svrhu potrošeno je 915.000 evra, a nakon njene smrti roditeljji nisu potrošili ni jedan dinar u gotovini ili za vlastite potrebe. Međutim u banci nije moguće dobiti podatak koliko ima novca na računu i koliko je ostalo.
Međutim kako je na računima u Komercijalnoj banci, navodno otvorenim na Tijanino ime i ime njene majke Jelene ostalo 1.665.000 evra, mediji su pokrenuli pitanje zakonske regulative šta će biti s tom svotom, da li roditelji moraju da je vrate ili ne.
Međutim, u NBS su ukazali na obavezu banaka da prema odredbama Zakona o platnom prometu poštuju tajnost računa ulagača, što se odnosi direktno na stanje u prometu novca. Banke su, prema sadašnjim propisima, dužne da podatke o stanju na računima daju samo na osnovu sudskog zahtjeva, ili postupajući prema nalogu poreskog organa ili tužilaštva, ako postoji sumnja o zloupotrebi.
U NBS su napomenuli da je za Kontrolu platnog prometa za fizička i pravna lica koja obavljaju djelatnost je zaduženo Ministarstvo finansija.
Generalni sekretar Udruženja banka Srbije Veroljub Dugalić ukazao je da tekuće računa na koji građani mogu da uplate novac u humanitarne svrhe može da otvori svaki građanin, a da trošenje tog novca praktično niko ne kontroliše.
"Zbog toga je i nastao veliki problem oko sredstava koja su uplaćena na račun porodice Ognjanović", rekao je Dugalić i istakao da se problemi netransparentnosti sve brojnijih humanitarnih računa u našim bankama mogu efikasno rešiti odgovarajućim propisom Ministarstva finansija.
"Nije uredu da neko ima otvoren humanitarni račun i da bilo ko drugi ne zna koliko tu para ima, kako se ta sredstva troše, jer je tada reč o potpunom devalviranju institucije takvog računa", naveo je Dugalić i napomenuo da je još prošle godine pokrenuo to pitanje kod NBS.
Otvaranjem namjenskih, humanitarnih, računa i propisivanjem uslova pod kojima je moguće njihovo korišćenje izbjegli bi se sadašnji problemi, jer bi se doznačena sredstva mogla koristiti samo uz odgovarjuće fakture za izvršenu usluge, objašnjava generalni sekretar Udruženja banaka.
Otac male Tijane danas nije odgovarao na telefonske pozive, a nije se oglašavao ni prethodnih dana.
Advokat Goran Petronijević smatra da ukoliko je novac uplaćen na poseban račun koji je namjenski otvoren za svrhu prikupljanja novca za liječenje djevojčice on ostaje na tom računu i mogao bi da bude vraćen donatorima ili pak preusmjeren za potrebe liječenja nekog drugog pacijenta.
S druge strane ako je novac uplaćen na privatne račune, zakonska obaveza za vraćanje ne postoji ali moralna da, naveo je Petronijević napominjući da je još uvijek degutantno medijsko komentarisanje tog slučaja s obzirom da su ljudi izgubili dijete.
U medijima su se pojavljivali prethodnih dana različiti navodi u vezi sa tim novcem, od toga da su Tijanini roditelji "počistili" račune, da su odbili da daju preostali novac za liječenje drugih teško oboljelih pacijenata, do toga da ni dinar nisu podigli poslije Tijanine sahrane.
Šta je istina trebalo bi da pokaže istraga koju je iniciralo tužilaštvo.