Ex -Yu

Pratite nas na Google news

Radne vize za zapadni Balkan posvađale njemačke partije

Radne vize za zapadni Balkan posvađale njemačke partije
Foto: Ilustracija | Radne vize za zapadni Balkan posvađale njemačke partije
Dejan Šajinović

BERLIN, SARAJEVO - Debata o produženju zakona po kojem bi nekvalifikovana radna snaga sa zapadnog Balkana mogla i dalje dobijati radne vize nakon isteka važećeg zakona krajem godine se zahuktava, a stranke su bliže kompromisnom rješenju.

Kako pišu njemački mediji, i dalje je u igri uvođenje kvote od 25.000 radnih viza godišnje koju zagovara konzervativna Hrišćansko-demokratska unija kancelarke Angele Merkel, ali su i oni pokazali izvjesnu spremnost na kompromis. Naime, Torsten Fraj, portparol CDU za unutrašnje poslove, rekao je da je ovo ograničenje potrebno zbog uticaja na radna mjesta usljed korone te da treba pratiti trendove eventualnog gubitka radnih mjesta u Njemačkoj kako bi se omogućilo brže zapošljavanje domaće radne snage. Međutim, kao što smo ranije pisali, s obzirom na to da njemački poslodavci tvrde da se radi o zanimanjima za koja postoji velika potražnja, a manjak interesa domaćih radnika, ako bi se pokazalo da zapošljavanje radnika sa Balkana ne utiče negativno na njemačko tržište rada, mogla bi se modifikovati kvota ili eventualno potpuno ukinuti. Na tome insistiraju, kako pišu njemački mediji, SDP i Zeleni. Iz Zelenih upravo ukazuju na to da se ova zanimanja ne poklapaju s profilima poslova za domaću radnu snagu te se zalažu za to da se kvota potpuno ukine i dozvoli pravno regulisano useljavanje tih ljudi.

Kako je rekao Fric Polat, šef Poslaničkog kluba Zelenih u Bundestagu, njegova frakcija će podržati produženje ovog zakona, ali se ne slaže sa ograničavanjem kroz uvođenje kvota.

Njemački TAZ dobio je podatke od Agencije za rad i zapošljavanje Njemačke koja tvrdi da je od oko 300.000 obrađenih zahtjeva odobreno čak 244.000 od 2016. godine, otkad je počela primjena ovog pravila.

"Studija koju su sproveli pokazuje izuzetno dobru integraciju tih ljudi u tržište rada. Nezaposlenost kod te grupe je ispod 0,1 odsto, što je značajno manje od njemačkog prosjeka u drugim grupama koje se mogu uporediti. A uprkos tome, CDU ovaj program želi modifikovati", piše TAZ.

Oni ipak pišu da je prošle godine Agencija za rad izdala odobrenje za 62.000 radnih dozvola, ali da su ambasade uspjele izdati samo 27.000 radnih viza zbog ograničenih kapaciteta.

"Ovaj broj nije značajno veći od kvote koja se želi uvesti od 25.000. Međutim, jasno je da problem nije manjak potražnje, nego manjak kapaciteta", navodi list.

Osim toga, dodatni problem za eventualno manje izdatih viza u 2020. godini bi moglo da bude ograničenje kretanja zbog korona krize, kao što su "Nezavisnim" potvrdili u Ambasadi Njemačke u BiH.

"Ukoliko bi se za cijelu 2020. godinu u poređenju sa prethodnom godinom izdalo manje viza, onda bi razlog trebalo tražiti u četvoromjesečnom zatvaranju Odjela za vize njemačke ambasade zbog pandemije virusa korona, kao i zbog još važećih ograničenja za ulazak određene svrhe boravka, između ostalog, u svrhu zapošljavanja prema Propisu o zapošljavanju državljana zemalja zapadnog Balkana", rekli su "Nezavisnim" u njemačkoj ambasadi.

Što se tiče potrebe na tržištu, radnici sa zapadnog Balkana će i dalje biti na cijeni. Kao što su "Nezavisne" već pisale, udruženja poslodavaca Njemačke apeluju da se ne uvode kvote, već da se povećaju kapaciteti za izdavanje radnih dozvola kako bi što više ljudi sa zapadnog Balkana moglo naći posao. Kako kažu, posebno su traženi ljudi u sektoru građevine, poput zidara, keramičara, stolara, električara i drugih.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije