ZAGREB - Poslanik italijanske manjine u Hrvatskom saboru Furio Radin ocijenio je danas da je odluka Ustavnog suda da "obori" zakonsko rješenje o tri garantovana poslanička mandata za predstavnike Srba čisto politička.
"Nisam pročitao cijeli tekst presude, ali ako je presuda takva da se ukida cijeli model glasanja, onda je to uvreda Hrvatskom saboru koji je ta rješenja usvojio dvotrećinskom većinom, kao i predsjedniku Ivi Josipoviću koji je to potpisao i koji nije imao nikakve ustavne primedbe", rekao je Radin.
Prema njegovim riječima, činjenica da se rješenje koje je bilo jedan od uslova za zatvaranje poglavlja o sudstvu obara nekoliko mjeseci prije izbora protivi se ustavu i zakonima koji brane mijenjanja pravila u izbornoj godini.
"A ako je istina da je neko iz suda rekao da se taj dio ustava ne odnosi na nacionalne manjine, onda je ta osoba napravila krupnu diskriminaciju prema manjinama", rekao je Radin.
On je najavio da će sa takvom, kako je rekao, političkom presudom upoznati sve prijateljske zemlje Hrvatške i sud u Strazburu, ali i svoju matičnu zemlju.
"Očekivao sam da će sud oboriti rješenje, ali s odgađanjem od godinu dana u kojoj bi se to trebalo riješiti", kaže politički analitičar Davor Djenero.
"Hrvatska bi mogla imati problem pred međunarodnom zajednicoma zbog ukidanja dodatnog prava glasa, ali i zbog ukidanja izmjena u ustavnom zakonu koja su bila u okviru reforme sudstava i uslov za zatvaranje poglavlja o pravosuđu", rekao je Djenero i naglasio da bi novi saziv Sabora trebalo da donese donijeti cjelovit i jedinstven akt o izborima u okviru koga bi se riješilo i pitanje izbora manjinskih pitanja i tako izbjegle sudske arbitraže
Poslanik SDSS-a Milorad Pupovac ranije je rekao da bi zbog ovakve ovakve odluke suda mogla izbiti ustavna kriza i međunarodne komplikacije.
"Ustavni zakon o nacionalnim manjinama donosi se dvotrećinskom većinom, i to može imati vrlo ozbiljne političke posledice", rekao je Pupovac za Hrvatsku televiziju.
Pupovac, Radin i još neki manjinski poslanici godinama se zalažu za dodatno pravo glasa manjina, ali nisu imali podršku u tome da i Srbi kojih je po popisu iz 2001. 4,54 odsto dobiju to pravo da su lane usvojene izmjene bile svojevrstan kompromis koji je Srbima omogućavao da ne budu šikanirani na biralištima, što je bilo na ranijim izborima.