ZAGREB, BEOGRAD - Osim pandemije virusa korona, s kojom se gotovo dvije godine suočava cijeli svijet, i energetske krize, koja je takođe svjetskih razmjera, zemlje regiona u narednu godinu ulaze s teretom neuspješnih kohabitacija vlasti i političkim i institucionalnim krizama.
"OTVORENI BALKAN": Godina za nama obilježena je uspostavom inicijative prvobitno nazvane "Mali Šengen", potom preimenovane u "Otvoreni Balkan", koju su podržali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije Edi Rama i tadašnji premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev.
Predsjednik Srbije održao je s albanskim i makedonskim premijerima niz sastanaka u ovkiru ove inicijative u Beogradu, Skoplju i u Tirani, na kojima su potpisali niz sporazuma koji znače pojednostavljenje carinskih propisa prilikom transporta robe, međusobnih putovanja s ličnim kartama, ali i jednostavniji proces i režim u oblasti izdavanja radnih dozvola i zapošljavanja. Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija pozvale su i ostale zemlje regiona, a prvenstveno Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu te Kosovo, da im se priključe u tom procesu.
DIJALOG BEOGRAD PRIŠTINA: S druge strane, iako se očekivalo, nije došlo do pomaka u pregovorima na rješavanju pitanja odnosa Beograda i Prištine. Odluka prištinskih vlasti da ne priznaju registarske oznake iz Srbije na teritoriji Kosova uzrokovala je zategnute odnose i njihovu eskalaciju, zbog čega su danima bile blokirane saobraćajnice na sjeveru Kosova, nastanjenom uglavnom srpskim stanovništvom. Odluka je bila uvedena kao kontramjera s obzirom na to da Srbija već godinama ne omogućava upotrebu kosovskih tablica na svojoj teritoriji.
HRVATSKA: U Hrvatskoj, članici EU, političku scenu obilježilo je javno prepucavanje predsjednika i premijera Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića i nekih ministara u aktuelnoj vladi, prije svega ministrom odbrane Mariom Banožićem.
Razmjene uvreda i neprimjerena retorika među predstavnicima tamošnje vlasti su gotovo svakodnevne, zbog čega su nerijetko na meti analitičara i medija, koji uglavnom za Milanovića, inače socijaldemokratu, tvrde da je prešao na stranu desnice. Da kohabitacije vlasti nema, ukazuje i to da na relaciji predsjednik premijer nema dogovora ni o izboru ambasadora, ni o izboru određenih ličnosti na čelnim pravosudnim funkcijama i funkcionisanju bezbjednosnih službi i Oružanih snaga, pa čak ni u vezi s mjerama u borbi protiv korona virusa.
U Hrvatskoj su se desile i promjene nakon lokalnih izbora. Naime, iako je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) generalno ostvarila najbolji rezultat od svih stranaka, izbore je obilježila pobjeda kandidata zelenolijeve koalicije Tomislava Tomaševića (platforma "Možemo!") u Zagrebu. Tomašević je u drugom krugu izbora dobio gotovo 200.000 glasova i time nadmašio najviši izborni rezultat koji je postigao Milan Bandić 2013.
CRNA GORA: Ovu godinu u Crnoj Gori prvenstveno su obilježili neredi na protestima uoči ustoličenja mitropolita crnogorskoprimorskog Joanikija na Cetinju 5. septembra. Ovi neredi su otkrili duboke podjele u Crnoj Gori. Grupa nezadovoljnih građana nekoliko puta se sukobila s policijom u blizini manastira u Cetinju, gdje je trebalo da bude održano ustoličenje. Građani su blokirali i ulaz u grad kako srpski patrijarh Porfirije i ostali sveštenici Srpske pravoslavne crkve ne bi mogli da uđu u Cetinje. Među okupljenima bili su i predstavnici procrnogorskih organizacija i opozicije koji se protive ustoličenju. Na putu je bilo postavljeno kamenje, gume i kontejneri, kako bi spriječili prolaz prema gradu. Demonstranti su uzvikivali "Ovo nije Srbija! Ovo je Crna Gora!", a mnogi su ostali na mjestu blokada i tokom noći jer su čuli da će crnogorska policija poslati dodatne snage.
Došlo je i do smjene crnogorskog ministra pravde Vladimira Leposavića zbog izjava u vezi s događajima u Srebrenici jula 1995. Leposavić je smijenjen na prijedlog premijera Zdravka Krivokapića zbog javnog iznošenja stava kojim je izrazio rezervu da se u Srebrenici dogodio genocid. Inače, ove godine u crnogorskom parlamentu je došlo i do usvajanja Rezolucije o Srebrenici, kojom se potvrđuje da se u tom mjestu dogodio "genocid". Ovo je dovelo do političke i institucionalne krize u Crnoj Gori.
SJEVERNA MAKEDONIJA: Zbog poraza njegove stranke SDSM, na lokalnim izborima u Sjevernoj Makedoniji ostavku na mjesto premijera podnio je Zoran Zaev. Posljednjih dana ove godine mandat za sastav nove vlade od predsjednika Stevana Pendarovskog dobio je Dimitru Kovačevski iz SDSM, koji je izjavio da novi tim treba da odgovori ozbiljnim izazovima koji čekaju ovu zemlju u turbulentnim vremenima, vremenima krize i neizvjesnosti. Očekuje se da nova vlada bude izabrana 16. januara, a do tada će funkcionisati vlada u tehničkom mandatu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.