NJUJORK - , BRISEL - , BEČ - U prijedlogu rezolucije o Kosovu, koji su sačinile Sjedinjene Američke Države, nezavisnost Kosova eksplicitno se ne navodi.
U prijedlogu se, međutim, predlaže poništavanje svih prethodnih rezolucija o tom pitanju, čime se otvaraju vrata sprovođenju plana predstavnika UN za Kosovo Martija Ahtisarija, odnosno nadgledanoj nezavisnosti Kosova. SAD će do kraja nedjelje zvanično uputiti Savjetu bezbjednosti svoj nacrt rezolucije o Kosovu, saznaje se u UN.
Američki prijedlog rezolucije za Kosovo predstavlja direktno kršenje Povelje UN i osnovnih načela međunarodnog prava, izjavio je premijer Srbije Vojislav Koštunica i najavio da bi Vlada `odmah poništila` svaki akt kojim se na teritoriji Srbije stvara druga država. Koštunica smatra da Rusija, kao stalna članica Savjeta bezbjednosti, ima principijelan stav, koji je istovjetan sa stavom Srbije, da je nemoguće jednoj državi članici UN, suprotno njenoj volji, prekrajati međunarodno priznate granice. Koštunica je najavio da će Srbija u narednom periodu `snažno insistirati da Evropska unija i sve evropske institucije striktno poštuju teritorijalnu cjelovitost države Srbije, kao što to pravilo važi i za sve druge evropske države`.
Pošto Savjet bezbjednosti, kako smatra Koštunica, neće dozvoliti da dođe do otimanja teritorije Srbije i time rušenja Povelje UN i cijelog sistema međunarodnog poretka, posebno je važno `na vrijeme skrenuti pažnju na svu pogubnost i same pomisli da se, protivno Rezoluciji 1244, proglašava jednostrana nezavisnost pokranije`.
Stavovi srpske i albanske strane o prijedlogu Martija Ahtisarija za rješenje Kosova su i dalje veoma udaljeni, a situacija na Kosovu je mirna, ali napeta, navodi se u zaključku izvještaja Misije Savjeta bezbjednosti UN o posjeti Prištini, Beogradu i Briselu krajem aprila.
Izvještaj, čiju kopiju je dobila agencija Beta, a koji je polovinom maja Savjetu bezbjednosti UN podnio belgijski ambasador Johan Verbeke, `imao se u vidu` prilikom završne izrade `američko-njemačkog` prijedloga rezolucije o Kosovu, o kojem se raspravlja u Savjetu bezbjednosti.
U zaključcima misije petnaest ambasadora SB UN-a, koje je sažeo tadašnji predsjedavajući Johan Verbeke, podvlači se da su `vlasti u Beogradu i sagovornici među kosovskim Srbima bili odlučno protiv predloženog (Ahtisarijevog) rješenja za Kosovo` i protiv svakog rješenja koje bi za ishodište imalo bilo kakav vid nezavisnosti. Prema Verbekeovom izvještaju, predstavnici kosovskih Albanaca i nesrpskih zajednica su, na drugoj strani, izrazili `jasnu i nedvosmislenu podršku prijedlogu (Martija Ahtisarija) i preporuci za budući status Kosova`. Zaključak Misije SB UN-a je, takođe, da su `ostale vidljive posljedice sukoba iz 1998/1999. i napada u martu 2004. na Srbe i međunarodno prisustvo`. `Zajednice kosovskih Albanaca i kosovskih Srba su i dalje podijeljene i u žive u velikoj mjeri odvojeno jedna od druge. Proces punog pomirenja i instinske integracije će zahtijevati dugoročne napore svih zainteresovanih strana.`