}

Ex -Yu

Rok za zahtjeve izbjeglica ističe 31. marta

Rok za zahtjeve izbjeglica ističe 31. marta
Rok za zahtjeve izbjeglica ističe 31. marta
Srna

BEOGRAD - Koalicija udruženja izbjeglica u Srbiji saopštila je da rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje na području posebne državne pomoći u Hrvatskoj, odnosno Krajine, ističe 31. marta ove godine.

Bivši nosioci stanarskog prava iz Hrvatske, koji žele da podnesu zahtjev za stambeno zbrinjavanje, to mogu da učine lično ili putem pošte Kancelariji državne uprave u nadležnoj županiji.

Potrebnu dokumentaciju mogu dostaviti naknadno nakon što dobiju obavještenje od nadležne Kancelarije.

Ako podnosilac zahtjeva živi u Srbiji ili nekoj drugoj državi potrebno je da imenuje opunomoćenika u Hrvatskoj koji će primati poštu.

Bivši nosioci stanarskog prava koji su u prethodnom periodu podnijeli zahtjev za stambeno zbrinjavanje ne moraju to ponovo da čine i oni će dobiti preko svog opunomoćenika spisak dokumenata koja moraju da dostave da bi mogli da dobiju stan.

Lica koja su u postupku obnove ne moraju da podnose zahtjev za stambeno zbrinjavanje.

Koalicija u saopštenju napominje da je hrvatski program stambenog zbrinjavanja diskriminatorski prema oko 40.000 protjeranih Srba kojima je nasilno oduzeto stanarsko pravo iz nekoliko razloga.

Dodaje se da protjerani Srbi ne smiju da imaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu kuću ili stan na području Hrvatske, Srbije ili drugih bivših jugoslovenskih republika i da tu imovinu nisu prodali nakon 8. oktobra 1991. godine, a zabranjeno im je i otuđenje kuće ili stana u roku od 10 godina od dana potpisivanja ugovora.

Od protjeranih Srba se traži se uvjerenje o nekažnjavanju nadležnog opštinskog suda za sve punoljetne članove porodice, a vremenski rok podnošenja zahtjeva je ograničen.

U saopštenju se podsjeća da se mali dio protjeranih Srba, koji je uspio da dobije stan posredstvom programa stambenog zbrinjavanja, suočava sa novom diskriminacijom kao što je otkupna cijena dobijenog stana po metru kvadratnom, koja je nekoliko puta veća /od 300 do 700 evra/ od one koju su plaćali Hrvati devedesetih godina0. vijeka /od 50 do 250 maraka/.

Kao primjer, Koalicija podsjeća na slučaj bivšeg hrvatskog premijera Jadranke Kosor koja je tih godina otkupila stan nasilno iseljene srpske porodice Drobac u centru Zagreba za oko 250 maraka po kvadratu.

Koalicija ponovo traži da se protjeranim Srbima vrate njihovi prvobitni stanovi, koji nisu privatizovani na području Krajine, sa pravom otkupa po cijenama iz devedesetih godina, kao što je to svojevremeno urađeno u BiH, a gdje je to nemoguće da im dodjeli stanarsko pravo u drugim stanovima i omogući otkup pod istim uslovima kao i drugim nosiocima stanarskog prava ili isplati pravična novčana naknada.

Najčitanije