Nema stratišta iz 2. svjetskog rata na tlu bivše Jugoslavije i u Evropi, a da na njemu nisu ubijani i Romi. Njemačka još uvijek nije priznala genocid nad Romima. Iz tog razloga Svjetska organizacija Roma pokrenula je inicijativu da se genocid nad njima prizna i plati im se odšteta.
Pored Srba i Jevreja, Romi su u Drugom svjetskom ratu najviše stradali na teritoriji bivše Jugoslavije. U evropskim okvirima, njihovo stradanje još je i veće. Predsjednik Svjetske organizacije Roma Jovan Damjanović kaže da je broj Roma ubijenih u koncentracionim logorima i na stratištima širom Evrope oko 3,5 miliona.
Njemačka nikada nije priznala genocid nad Romima, kaže Damjanović, a Svjetska organizacija Roma traži da se genocid nad Romima javno prizna.
„Angažovali smo američke i švajcarske advokate i našeg advokata Milana Vujina, koji će sa njima kontaktirati. Mi ne možemo da naređujemo, ali možemo da se pravnim putem borimo za naša prava i naše žrtve. Učinićemo sve da se pred međunarodnim sudom utvrdi da imamo veliki broj žrtava, da sigurno treba da dobijemo odštetu kao što su dobili Srbi i Jevreji“, objašnjava Damjanović.
On dodaje da se ne zna šta se dogodilo sa imovinom ubijenih Roma koju su nacisti opljačkali.
„Imali smo kuće i imanja, ali naše najveće bogatstvo bilo je zlato. Naši advokati su već nešto istraživali, kažu da je zlato završilo u Vatikanu i u švajcarskim bankama. Sve ćemo tačno znati kada se pred sudom održi proces“, kaže Damjanović.
Dragan Popović iz nevladine organizacije Kuća ljudskih prava smatra da je inicijativa Svjetske organizacije Roma veoma važna s obzirom da su zločini nacista nad Romima bili u drugom planu.
„Nije loše da se ukaže na jako težak period kroz koji su Romi prošli u Drugom svjetskom ratu kada je nacistička Njemačka pokušala da zauvijek istrebi taj dio stanovništva“, kaže Popović, prenosi Sputnjik.
Za njega je ova inicijativa značajna prije svega iz političkih razloga. O tome da li će Romi dobiti novčane nadoknade za ropski rad svojih predaka u Njemačkoj, odlučivaće sudovi, ali će odluka zavisiti i od političke volje da se tako nešto uradi, kaže on.
"Međutim, inicijativa je politički mnogo važnija zbog težine teme i odavanja počasti žrtvama Roma koji su jako nastradali u Drugom svjetskom ratu", zaključuje Popović.
„Etika i moral prema našoj populaciji obavezuju nas prema onima koji su branili državu sa našim srpskim narodom. Mi imamo i prvoborce i narodne heroje. Imali smo Slobodana Berberskog, Titovog saradnika, prvog predsjednika Svjetske organizacije Roma. Lični kurir Koče Popovića bio je Rom, Božidar Katić Kale. Njegova majka je obješena u centru Obrenovca zato što nije htjela da izda srpske rodoljube. Vjerujem i nadam se da će naša inicijativa donijeti rezultat u interesu romske zajednice“, kaže Damjanović.
Krajnje je vrijeme da neko časno zastupa romsku zajednicu i da traži odštetu za žrtve koje su Romi podnijeli u Drugom svjetskom ratu, dodaje Damjanović.
(Sputnjik)