MOSKVA - , BEOGRAD - Ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je da bi Rusija uložila veto u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, u slučaju da se predloži rješenje koje bi odobrilo jednostranu nezavisnost Kosova.
Za planove Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da zaobiđu UN pri određenju statusa Kosova, ruski ministar je rekao da je to "u suštini prvi pokušaj da se kaže da Ujedinjene nacije više ne zanimaju Zapad" i da će "oni komplikovane probleme rješavati izvan Ujedinjenih nacija".
"Naša pozicija zasniva se na međunarodnom pravu. Najopasnija igra je kršenje rezolucija Savjeta bezbjednosti, slobodno tretiranje konsenzusom donesenih rješenja, ignorisanje Povelje svjetske organizacije koja naglašava suverenu jednakost država i njihovu teritorijalnu cjelovitost, ili kršenje temeljnih principa Završnog akta iz Helsinkija", rekao je Lavrov.
Poslije sjednice Savjeta bezbjednosti UN, predstavnici evropskih zemalja i SAD saopštili su namjeru da preuzmu odgovornost za sudbinu južne srpske pokrajine, smatrajući da je pregovarački potencijal iscrpljen, a Evropska unija namjerava da na Kosovo uputi policijsko-pravosudnu misiju.
Moskva smatra da je za promjenu misije Ujedinjenih nacija na Kosovu potrebna odluka Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
A ambasador SAD u Srbiji kaže da se u nekom trenutku naredne godine može očekivati koordinisano proglašenje nezavisnosti Kosova. Kameron Manter rekao je da se to može očekivati ukoliko u bliskoj budućnosti ne bude promjene situacije.
Kosovski čelnici Fatmir Ljimaj i Veton Suroi saopštili da je proglašenje nezavisnosti dogovoreno sa, kako su se izrazili, "zapadnim prijateljima".
"Znamo datum, ali želimo da budemo obazrivi, diskretni i da ga držimo u tajnosti jer je to dio dogovora", rekao je zamjenik predsjednika Demokratske partije Kosova Ljimaj. Lider partije ORA Veton Suroi navodi da će deklaracija o nezavisnosti biti objavljena za nekoliko nedjelja.
Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je, povodom najave deklaracije o jednostranom proglašenju nezavisnosti Kosova, da je tako nešto uvijek moguće, ali da je posao Beograda da se bori da većina zemalja na svijetu ne prihvati tako deklarisanu nezavisnost. A ministar odbrane Dragan Šutanovac izjavio je da u slučaju jednostrane nezavisnosti Kosova, Srbija pokrajinu "neće braniti silom". Šutanovac je rekao da je pitanje statusa Kosova prije svega političko-pravno, a ne vojno. "Mi nećemo braniti Srbe kao što su branjeni u Krajini, Bosni. Tamo gde su na taj način branjeni, Srba više nema. Mislim da to nije rešenje za Kosovo", ocijenio je Šutanovac.
Prvi komandant KFOR-a Klaus Rajnhard smatra "da će na Kosovu najvjerovatnije izbiti sukobi", ali da su snage NATO-a spremne.
"Ne mislim da će oni prerasti u neku vrstu građanskog rata zato što je NATO tamo. Biće na ulicama i pokušaće da spriječe nasilje. Ali oni ne mogu da budu na svakom mjestu, posebno ne tokom noći. 16.000 vojnika nije mnogo. Zato mislim da će na Kosovu izbiti nasilje", rekao je Rajnhard. On je rekao da će glavna uloga NATO i civilne misije EU, ukoliko ona bude upućena na Kosovo, biti zaštita Srba - iako međunarodne snage neće baš biti popularne među njima. "Možda među pripadnicima srpske manjine vojnici NATO-a neće biti naročito popularni, ali mislim da su Srbi svjesni da bez međunarodnih snaga ne bi imali šanse da opstanu", kaže on.