BEOGRAD - Vlasnicima nekretnina u Srbiji ove godine je povećan porez na imovinu, ali najviše do 60 odsto.
To ograničenje neće važiti u 2012, zbog čega se već čuju prijedlozi da se mijenja Zakon o porezu na imovinu, koji je u primjeni od 1. januara 2011, a najčešće primedbe su da su veliki poreski nameti na stanove i kuće u kojima žive porodice. Porez na imovinu je prihod lokalnih samouprava i one imaju mogućnost da odrede poresku stopu, ali ne višu od maksimalne koja je zakonom propisana. Prema stopi koju je odredio grad Beograd, za stan od 60 kvadrata u širem centru izgrađen prije 40 godina i u kojem živi tročlana porodica ovogodišnji porez je oko 120 evra.
Zemlje EU i regiona imaju dosta različite propise o oporezivanju imovine, a ima i onih gdje su od tog poreza izuzeti stanovi koji ne služe izdavanju.
U Sloveniji se porez na stanove plaća kao porez na građevinsko zemljište na kojem se nalazi stan i uračunat je u kiriju. Prema najavama predstavnika vlasti, tek kada bude završen upis stanova i drugih nekretnina u zemljišne knjige, oni će biti oporezovani. Za sada u Sloveniji ni automobili, jahte, avioni i druga pokretna imovina nisu oporezovani.
Iako je u Hrvatskoj nekoliko puta vođena rasprava i najavljivano donošenje zakona o porezu na imovinu, prije svega na nekretnine, takav porez još nije uveden. Tako građani Hrvatske za sada ne plaćaju porez na stan u kome žive. Porez se plaća na kuće za odmor i to u godišnjem iznosu koji propisuje opština ili grad po kvadratnom metru, od 70 evrocenti do dva evra. U Hrvatskoj se plaća porez na automobile, motore, jahte.
U Njemačkoj se porez na stan ili kuću ne plaća, već on postoji u formi osnovnog poreza na zemljište, kako poljoprivrednog i šumskog tako i građevinskog. Oba poreza plaćaju se na osnovu vlasništva i, za razliku od niza drugih poreskih obaveza, njihova visina određuje se potpuno nezavisno od imovinskog stanja vlasnika. Visinu poreza na zemljište određuju opštine i one i ubiru cjelokupan prihod. U opštinama u pojedinim djelovima Njemačke plaća se porez na drugi stan ili kuću, onu koju vlasnik ne koristi za stanovanje za sebe i sopstvenu porodicu.
U Češkoj se plaća porez na nekretnine na sve građevine i parcele, kuće, objekte, stanove. Porez plaća vlasnik nekretnine, a samo u izuzetnim slučajevima stanar ili korisnik zgrade. Porez na klasični trosoban stan veličine 74 kvadrata u Pragu iznosi godišnje oko 36 evra. U Poljskoj se porez na nekretnine ne plaća na poljoprivredno i pošumljeno zemljište, a kao osnovica poreza služi površina nekretnine. Ministarstvo finansija određuje svake godine maksimalnu visinu poreza po kvadratnom metru površine nekretnine u zavisnosti od svrhe. Porez na stan tako ne može da bude viši nego 0,15 evrocenta po kvadratnom metru, poslovni prostor i stanovi koji služe za izdavanje oporezuju se sumom od 4,9 evra po kvadratu.
U Crnoj Gori je od ove godine u primjeni novi način obračuna poreza na nepokretnosti kojim je povećan raspon poreskih stopa i mogućnost njihovog povećanja za određenu imovinu. Poreska osnovica je jedinstvena, i predviđeno je da to bude tržišna vrijednost nepokretnosti koja se oporezuje, a poreske stope su od 0,1 do jedan odsto te vrijednosti. Poreskom obvezniku se porez na zgradu ili stan u kojem živi njegova porodica umanjuje 20 odsto i po 10 odsto za svakog člana domaćinstva, ali ukupno najviše do 50 odsto poreske obaveze. Vlasnici automobila, jahti i letjelica u Crnoj Gori su obavezni da plate porez na imovinu.