STRAZBUR - Poslanici Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope usvojili su večeras u Strazburu rezoluciju kojom se Beograd i Priština pozivaju da nastave dijalog i primjene do sada postignute sporazume.
U rezoluciji, usvojenoj sa 90 glasova za, tri glasa protiv i troje uzdržanih, ocjenjuje se da je Srbija postigla znatan napredak u mnogim oblastima, ali i da su neki ključni problemi kao što su reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i izborni zakon i dalje neriješeni.
Kao preostali zadaci koje vlasti u Beogradu treba da obave, kako bi se okončao proces monitoringa, navode se reforma sudstva, usvajanje i primjena efikasnih antikorupcionih propisa, unapređenje stanja u medijima i puna primjena prava manjina, posebno Roma.
SE će u narednom periodu, kako se navodi, usmjeriti pažnju na mehanizme uspostavljanja održive demokratije uključujući reformu sudstva (transparentnu proceduru reizbora sudija i osnivanje najviših sudova), izgradnju transparentnog sistema finansiranja stranaka, nezavisne medije i punu primjenu zakona o slobodi govora i udruživanja.
Na tekst rezolucije podnijeto je 17 amandmana, a usvojeno je njih devet, među kojima su amandmani o unapređenju statusa manjina, uključujući sprečavanje kršenja slobode u oblasti seksualne orijentacije.
Usvojen je, takođe, amandman kojim se srpske vlasti pozivaju da "identifikuju i privedu pravdi pomagače" haških optuženika Ratka Mladića i Gorana Hadžića.
Članovi srpske delegacije Nataša Vučković i Slobodan Aligrudić izrazili su žaljenje zbog toga što se u rezoluciji ne predlaže završetak monitoringa Srbije i početak procesa postmonitoringa, ocijenivši da su eksperti SE imali mnogo više primjedaba na zemlje koje se trenutno nalaze u procesu postmonitoringa.
Više učesnika u raspravi založilo se za napredak Srbije u oblasti zaštite manjina.
U izvještaju i rezoluciji o Srbiji, pod nazivom "Poštovanje obaveza i dužnosti Srbije", PS SE konstatuje da će Evropski savjet u februaru/martu odlučiti o dodjeli Srbiji statusa kandidata za članstvo u EU, nakon što potvrdi da su vlasti u Beogradu ostvarile dalji napredak u primjeni sporazuma postignutih sa Prištinom, kao i u aktivnoj saradnji sa Euleksom i Kforom.
U rezoluciji se ocjenjuje i da su mediji u Srbiji suočeni sa ekonomskim teškoćama koje mogu da ugroze medijski pluralizam i slobodu, a kao posebni problemi ističu se vlasništvo nad medijima, uloga države u medijskom prostoru, ekonomska isplativost medija, transparentnost vlasništva nad medijima i napadi na novinare.