STRAZBUR - Parlamentarna skupština Savjeta Evrope usvojila je rezoluciju Dika Martija kojom se zahtijeva istraga kako bi se rasvijetlila trgovina ljudskim organima i drugi zločini na Kosovu.
Međunarodna zajednica i vlasti u Beogradu, Prištini i Tirani pozivaju da preduzmu mjere kako bi se rasvijetlili zločini.
Parlamentarna skupština SE je prethodno glasala o amandmanima podnijetim na rezoluciju i prihvatila oba amandmana koje je predložio Marti, dok je odbacila gotovo sve amandmane albanskih poslanika kojima je pokušavano da se ublaži rezolucija.
Dik Marti je predložio da se u Nacrt rezolucije ubaci paragraf u kojem se traži razjašnjenje kompetencija Euleksa i/ili nekog drugog međunarodnog sudskog tijela koji ima mandat da vodi istrage, tako da njihova teritorijalna i vremenska jurisdikcija bude priznata za sve zločine povezane sa sukobom na Kosovu.
Drugi amandman Martija odnosi se na promjenu paragrafa u kojem se precizira šta se očekuje od albanske vlasti i kosovske adminstracije.
On sada posebno poziva albanske vlasti da sarađuju sa Euleksom i pruže podršku istragama oko logora na sjeveru Albanije, dok se administracija Kosova poziva da bezrezervno sarađuje sa Euleksom ili nekim drugim međunarodnim tijelom koje ima mandat da sprovodi istragu o zločinima.
Skupština je usvojila sedmi amandman kojim se relativizuju navodi iz paragrafa o kriminalnim aktivnosti pod vođstvom dijelova bivše OVK povezanih sa organizovanim kriminalom, kao i amandman 21 kojim je naslov dokumenta promijenjen u Istraga o optužbama o nehumanom postupanju prema ljudima i trgovini ljudskim organima na Kosovu.
Švajcarski parlamentarac je u svom obraćanju parlamentarcima rekao da njegov izveštaj nije uperen ni protiv koga i da nije politički obojen.
Osam minuta trajalo je obraćanje Dika Martija evropskim poslanicima u prijepodnevnom dijelu zasjedanja.
Švajcarski parlamentarac čiji je izveštaj o trgovini organima izazvao veliku pažnju međunarodne javnosti pred poslanicima je demantovao sve optužbe koje su proteklih nedelje upućene na račun njegove istrage.
“Nema pravde bez istine, i nije ovaj izvještaj skandal, kako mnogi tvrde, već je skandal politički oportunizam koji je nadjačao pravdu”, ocijenio je Marti.
“Ovo nije izvještaj o političkom statusu Kosova. Ovaj izveštaj nije protiv stanovnika Kosova. Izvještaj se ne bavi odnosima između Srbije i Kosova, ne relativizuje zločine koje je počinio Milošević i nije pledoaje za Srbiju”, poručio je on.
Marti je napomenuo i da njegov izveštaj nije ni pro-srpski, niti anti-albanski, nego je “izveštaj o ljudskim pravima i na taj način upravo mora i da se čita, što su neki do sada ignorisali”.
“Imena navedena u ovom izveštaju su ista ona imena koja su navođena u izveštajima obavještajnih službi i analitičara, a žrtve su i Srbi i Albanci sa Kosova koji su za njih (OVK) bili izdajnici, a za nas su samo ljudska bića”, rekao je on.
Marti je rekao da je našao kredibilne svjedoke koji “nemaju ništa sa Srbijom”, ali se plaše i ne vjeruju u kosovsko pravosuđe, dodajući da je situacija sa zaštitom svjedoka “skandalozna”.
“Zašto Martijev izvještaj danas izaziva skandal kada je sa potpunom ravnodušnošću dočekano ubijanje svjedoka koji su svjedočili protiv političara optuženih za zločin? Zašto tada nisu tražili objašnjenja”, upitao je Marti.
“Zašto su se odlučili za tišinu, zašto je prednost data političkom oportunizmu u odnosu na osnovni osjećaj za pravdu”, pita se on.
Britanski "Gardijan" je objavio navode iz tajnih dokumenata NATO-a u kojima je kosovski premijer Hašim Tači označen kao jedna od najvećih riba u lancu organizovanog kriminala.
Londonski dnevnik inkriminiše i Džavida Halitija, visokog funkcionera Tačijeve stranke i jednog od ljudi kojeg je Dik Marti označio kao pripadnika takozvane Dreničke grupe. Haliti dematuje sve optužbe koje mu se stavljaju na teret.
Istraga Dika Martija trajala je dvije godine. On je optužio Hašima Tačija da je bio vođa kriminalne mreže koja se, između ostalog, bavila prodajom ljudskih organa. Navode iz Martijevog izvestaja Tači je demantovao.
Većina poslanika zatražila je nezavisnu istragu o tvrdnjama iz Martijevog izveštaja kako bi se utvrdila istina.
Predstavnik parlamentarne grupe socijalista Klas de Vries rekao je da je potraga za istinom i pravdom “dužnost i obaveza” svih, dodajući da je neophodna nepristrasna i objektivna međunarodnu istragu o svim navodima iz Martijevog izveštaja, koju treba podržati i pružiti joj svu neophodnu pomoć.
Poslanica konzervativaca Amber Rad ukazala je da se ovaj izvještaj ne bavi politikom, nego žrtvama i da se u njemu ističe povezanost organizovanog kriminala i politike koja je proistekla iz rata na Kosovu.
Mariluiz Bek ispred liberala istakla je da je “važno je da ovaj izvještaj ne bude zloupotrijebljen da bi se dovela u pitanje nezavisnost Kosova”.
“To nije pitanje. Pitanje je da li je tokom rata, u vrijeme haosa izgrađena struktura koja je spajala organizovani kriminal i politiku. Zato je važno da
rasvijetlimo ovo pitanje”, rekla je ona.
Tajni Koks ispred narodnjaka je napomenuo da je izvještaj pokazao da se “znalo šta se dešava, ali da niko nije pokušao da to spriječi” i ocijenio da to predstavlja na izvjestan način saučešće u zločinu, a da je Oslobodilačka vojska Kosova de fakto bila “saveznik NATO”. Koks je istakao i da je “sramotno nazivati jednog od naših najboljih izvjestilaca rasistom i anti-albancem” i rekao da zbog toga treba tražiti izvinjenje albanskog premijera Saljija Beriše.
Sa druge starne, albanska delegacija, zajedno sa poslanicima iz Turske, Gruzije i Makedonije, podnijela je 19 amandmana na tekst rezolucije kojima traže izbacivanje niza konkretnih navoda iz izvještaja Dika Martija, uključujući one koji se tiču Albanije.
Zatraženo je izbacivanje specifičnih odrednica, kao što su pominjanje klinike na albanskoj teritoriji kod mesta Fuše Kruje, kao i reči "dokaz" ili tvrdnji da postoje dokazi o zločinima. Takođe je traženo brisanje onih dijelova rezolucije u kojima se navodi da ne postoji dovoljna saradnja albanskih i kosovskih vlasti u istragama o ratnim zločinima.
Oni su tražili i brisanje rečenica u kojima se navodi da se dugo vremena malo učinilo na prikupljanju dokaza koji uključuju pripadnike OVK u zločine protiv Srba i pojedinh Albanaca sa Kosova, koji su smatrani kolaboracionistima ili rivalima dominantnih grupa.
Poslanik iz Albanije Ilir Rusmali pozvao je PS SE da usvoji predložene amandmane kako bi rezolucija Dika Martija bila uravnotežena i zasnovana na činjenicama. U raspravi o izveštaju Martija Rusmali je rekao da je cilj rezolucije da se pozove na istragu o trgovini organima i nehumanom postupanju prema ljudima, dodajući da je Albanija podržava istragu i da je to i ranije činila maksimalnom saradnjom s Haškim tribunalom i Euleksom.
U izvještaju Dika Martija, koji čini osnovu predložene Rezolucije, navedeno je da postoje dokazi i svjedoci koji povezuju "dreničku grupu OVK, na čijem je čelu bio Hašim Tači, sa ubistvima, kidnapovanjem i trgovinom organima Srba i Albanaca, poslije juna 1999. godine. Švajcarski tužilac naveo je u intervjuu švajcarskim medijima, u ponedjeljak, da je "pravi skandal činjenica da su zatvarane oči" pred zločinima onih koji su dovedeni na vlast na Kosovu, i dodao da njegova saznanja nisu nova i da su već godinama poznata zapadnim zemljama.
Zimsko zasjedanje PS SE počelo je 24. januara, a trajaće do 28. januara. Parlamentarcima SE će se obratiti i predsjednik Srbije Boris Tadić, a na dnevnom redu su, osim izvještaja Dika Martija, i nacrti tri rezolucije o bivšoj Jugoslaviji - "Zaštita svjedoka kao temelj pravde i pomirenja na Balkanu" izvjestioca Žan-Šarla Gardeta, "Pomirenje i politički dijalog zemalja bivše Jugoslavije" izvjestioca Pjetra Marcenara i "Obaveza članica SE da sarađuju u procesuiranju ratnih zločina" izvjestioca Miljenka Dorića.
Simić: Albanci više nisu nedodirljivi
Bivši ambasador Srbije i profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Predrag Simić objašnjava posljedice koje bi rezolucija trebalo da proizvede na samom Kosovu.
"Poruka je da kosovski Albanci više nisu nedodirljivi ni u ulozi žrtve koje treba zaštititi od Srba, već će biti na meti sudskih istraga, tužbi, gonjenja, promena na vrhu političke hijerarhje na Kosovu. Cilj je da dođu civilni političari, odgovorniji na zahteve koje Zapad postavlja, a mi, BiH i Hrvati vrlo dobro znamo", podsjeća on.
"Marti je čuo plač iz grobova"
Licemjerno je nazivati Martija “političkom primadonom koja brani svoj ego”, jer je riječ o čovjeku koji je “čuo plač iz grobova”, izjavio je na zasjedanju Britanac Majk Henkok.
Vidno uzbuđen zbog izvještaja i komentara na Martijev rad, istakao je da svi moraju da odgovaraju za svoja djela, bilo da je u pitanju premijer ili najniže rangirani vojnik.
Pozivajući kolege poslanike da glasaju za rezoluciju zasnovanu na Martijevom izvještaju, Henkok je zaključio: “Za ime Boga, uradite pravu stvar i pošaljite poruku - zašto smo rukama prekrili oči, uši, usta i skoro deceniju nismo čuli ni vidjeli ništa”.