ZAGREB - Rukovodilac Seizmološke službe Hrvatske, Ines Ivančić, rekla je u četvrtak kako su nakon jakog zemljotresa magnitude 4.8 na Krku zabilježeni i slabiji naknadni potresi pa seizmolozi što prije idu na teren kako bi dobili što više podataka o ovom inače seizmički aktivnom području.
Magnituda zemljotresa kod Drage Bašćanske na Krku iznosila je 4.8 prema Rihteru, a intenzitet u epicentru procijenjen je na VI stepena evropske makroseizmičke liste (EMS).
Potres je bio plitak, što je karakteristično za hrvatske zemljotrese, a bilo je i nekoliko naknadnih potresa, rekla je Ivančić za "Hinu".
Najjači naknadni zemljotres bio je magnitude 2.6, tri su bila magnitude oko 2, a desetak ih je bilo magnitude iznad 1.
"Kada se dogodi ovakav potres kod kojeg očekujemo da će biti i naknadnih, vrlo je važno postaviti instrumente koji bilježe svako podrhtavanje. Ti podaci su jedini način da zapravo saznamo što se događa u unutrašnjosti", objasnila je.
Dodala je:
"Nemamo eksperimente pa moramo u što većoj mjeri uhvatiti svaku trešnju, svako gibanje kako bismo mogli znati što više o rascjepnoj zoni i uzrocima potresa koji se događaju kod nas", dodala je Ivančić.
Seizmolozi će instrumente koji su dobijeni u sklopu novog projekta CROSSNET postaviti na Krk i okolinu.
Riječ je o vrlo seizmičkom području
Ivančić je podsjetila kako je riječko područje vrlo seizmički aktivno, kao i cijela Hrvatska.
"Mislim da svi već znamo da smo na vrlo seizmički aktivnom području - sjeverozapadna Hrvatska, šire područje Rijeke, a seizmička aktivnost je još više izraženija prema jugu", objasnila je.
Navela je kako je na riječkom području relativno nedavno, 2018., bio niz slabijih zemljotresa, magnitude malo više od 3, koji su trajali nekoliko mjeseci, a 2003. bio je magnitude 4.5 gotovo na istom epicentralnom području.
Na komentar kako se od zagrebačkog zemljotresa 2020. primjećuje da se tlo pod nogama češće trese, Ivančić je objasnila kako je seizmička aktivnost u principu posljednjih godina u ovom području izraženija, ali ne u smislu da je to nešto neobično.
Potresi su tektonskog porijekla. Imamo afričku ploču koja se giba, odnosno gura ploče ispred sebe prema sjeveru, pa ima jadranska mikroploča i onda ima evroazijsku ploča, objasnila je.
Uz ta pomjeranja, dodala je, dolazi do nakupljanja energije na različitim mjestima, u različitim rasjedima koji su široko rasprostranjeni u ovom području. "Kada dođe do previše sakupljene energije onda na nekom od njih nastane potres."
Istakla je kako ništa od toga nije ni neobično ni novo.
"Moramo biti svjesni da zaista živimo na seizmički aktivnijem području", dodala je.
Podsjetila je na jake potrese 1880., 1905. i 1906., u Zagrebu, 1909. u Pokuplju, 1938. Novigradu Podravskom, 1942. u Imotskom, 1962. u Makarskoj, 1964. u Dilj Gori, 1996. u Ston-Slanom te 2003. u centralnom Jadranu koji se nije toliko osjetio jer nije bio ispod naseljenog područja.
Kod zemljotresa nema periodičnosti
Ivančić je naglasila kako u nastanku zemljotresa nema periodičnosti jer oni nisu nešto što se može predvidjeti, ali su česti.
"Zato je bitno da imamo dobre zgrade jer nam je onda svejedno kakav se zemljotres dogodi ili ne", poručila je.
Kaže da seizmolozi upravo tome služe - da dobijemo što više seizmoloških podataka o tome gdje živimo i što se može dogoditi kako bi građevinari na osnovu njih gradili što bolje kuće.
"Na tome se radi, naročito jer su svi toga postali svjesni posljednjih godina, a pogotovo nakon turskog potresa", upozorila je.
Na pitanje o povezanosti aktivnosti jadranske mikroploče s turskim zemljotresima, rekla je kako to nije povezano u smislu - bio je potres u Turskoj ili Rumuniji pa će biti i kod nas, već u smislu seizmotektonskih pomjeranja tektonskih ploča.
"Takva pomjeranja ne zavise o nekom specifičnom mjestu, to je na velikim skalama na Zemlji s istim uzrocima. Posljedice su zemljotresi, a uzrok je seizmotektonsko mrdanje", objasnila je Ivančić, prenosi "Jutarnji".